Ne nazire se prestanak oborina ni u vrgoračkom kraju gdje su uslijed velikih količina kiša podzemne rijeke poplavile dobar dio vrgoračkog polja Rastok, Bunina i Jezero. 

Rijeka Betina se izlila iz korita, a velike količine vode napunile su korito, poplavile dobar dio poljoprivrednih površina. Tamo negdje u podzemlju srest će se s Maticom i tko zna s koliko još podzemnih voda kojima se ni imena ne zna osim u godinama kad kiše u "nevakat" padaju, kako to vole reći u ovom kraju i polje poplavi, a trud i znoj poljoprivrednika se za svega nekoliko dana uruši kao kula od karata. 

POGLEDAJTE VIDEO: Stanovnicima Vrgorca i okolice poplavljeni nasadi

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/Video

Nisu samo stradale nasade vrgoračkih jagoda čija je berba ovih dana bila u punom jeku. Poplava je "pobrale" dobar dio preostalih mirisnih crvenih plodova, a ono što nije uništila voda, uništit će prevelika količina vlage jer će doći do truleži. Nastradale su i ostale poljoprivredne kulture od luka, paprika, rajčica. Krumpir koji je već bio u cvatu pod vodom je i doći će do truljenja, neće se razvijati onako kako su se nadali poljoprivrednici. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Stanovnici vrgoračkog kraja navikli su na poplave zbog kojih su gotovo svaku godinu dijelovi polja pod vodom. Malo ih je ipak iznenadilo ovoliko oborina u svibnju, stoga će i štete na poljoprivrednim kulturama biti veće. Jer kako su nam rekli poljoprivrednici, nije isto kada polje poplavi ujesen i zimu ili kada poplavi u proljeće.

'Plodove će uhvatiti trulež'

Nizvodno od sela Kokorića, čiji stanovnici i danas pamte veliku poplavu od prije tri godine, kad su pod vodom bili obiteljski objekti, a oni sa zavežljajem u rukama napuštali svoje domove, danas je ipak bolje. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Betina se izlila, poplavila dijelove polja Bunina i nastavila dalje prema polju Jezero. Tamo su, na predjelu zvanom Otok, velike površine pod vodom, a tek rijetki poljoprivrednici obilaze svoja polja, zabrinutog pogleda. 

"Nije dobro. Lani su se u ovo doba ljudi kupali, već u ožujku su bile visoke temperature zraka, a ovih dana samo kiša, nema sunca. Nasadi jagoda na otvorenom su u potpunosti uništeni, nema sladora, a plodove će uhvatiti trulež. Užas, meni je još lako, a što je s onim ljudima koji imaju velike količine krumpira, a o vinovoj lozi da i ne govorim. Sad će za koji dan visoke temperature, neće ni kiša stalno padati, a poslije ružnog uvijek dolazi sunce i doći će do truleži. Što nije uništila kiša, uništit će bolest. Vidi šta god Bog da bit će ne može se glavom kroza zid", govori nam Davor Franić. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Foto: Matko Begovic/PIXSELL U ovom kraju poljoprivrednike najviše brine što će biti s vinovom lozom, jer vrgorački je kraj najveće dalmatinsko vinogorje. Tisuće čokota vinove loze su pod vodom. Na ovim prostorima spajajuću se katastarski dva grada Vrgorac, Ploče i općina Pojezerje. 

Polje Jezero je cijelo prostor od sela Kutac, pa tamo doli sve do Ploča. Velike su ovo površine, bogom dane za poljoprivredu, a posebno vinovu lozu. Na predjelu Otok još je jedan most, Vinski i njega je voda prekrila. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL To je ujedno glavni cestovni pravac koji spaja grad Vrgorac s Dubrovačko- neretvanskom županijom, Pločama i ostalim naseljima tamo dolje na samom jugu. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Nas put vodi dalje prema Dusini, putem koji nam je Davor pokazao. "Ne skrećite nigdje jer čete završiti u Matici", upozorava nas Davor, misleći na rijeku koja je već dobrim dijelom poplavila dio lokalnih cesta. 

"Ne može se dalje to je put, ali vidite već je poplavljen", u Dusini nam govori Vinko Vukosav (70), koji nadodaje kako ne pamti u ovo godišnje doba da su polja ovoliko poplavljena. "Dovoljno je pogledati izvor Stenjevac. Eno onaj tamo, ma pogledajte koliku količinu vode izbacuje visoko do dva metra. Nikada ovako, već godinama ni u zimskom periodu nije ovoliko vode ovaj izvor izbacivao", nadodaje Vukasov dok nas vodi do izvora u središtu mjesta. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Pjeni se izvor od bujice vode za koju ni mještani ne znaju odakle nadire. Cijeli ovaj prostor je prepun podzemnih voda. Vrgoračko polje je na manjoj nadmorskoj visini od Imotskog polja, koje je također puno vodom od rijeka do jezera. 

Kad su ovako velike količine oborina normalno je da dio odlazi nizbrdo, a gdje drugdje već put vrgoračkog kraja, u kojem se Hrvatske vode, barem ako se pita stanovnike i poljoprivrednike, nisu proslavile što se tiče održavanja poljskih kanala i odvoda, a kamo li konkretnih rješenja njihovih problema koje su još prije tri godine od poplave u Kokorićima obećali riješiti. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Čekaju stanovnici grada Vrgorca i cijelog ovog kraja, u kojem je poljoprivreda jedna od glavnih izvora prihoda, izgradnju tunela kojim bi se riješilo problem plavljenja vrgoračkog polja. Samo tunel od sela Kutac prema Gradacu riješio bi na duge staze problem plavljenja. 

Sve je pod vodom

Sve ostalo su "vatrogasne mjere", poručuju poljoprivrednici kojima je već sada je razvidno i ova poplava nanijela veliku štetu. Jagoda, kapula, luk, krumpir i druge povrtnice prve su na udaru. Nasadi koštunjavog voća jabuka, breskve, marelice također su pod vodom. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL "Da nam hoće izgraditi odvodne tunele koje su obećali za vrijeme one velike poplave u Kokorićima, možda bi nam bilo puno lakše, možda ni sada ne bi ovolike štete od poplava bile. Lako se nama dogovoriti s prirodom, ali čovjek s čovjekom teško, viruj meni, a dok svi skupa ne počnemo raditi odgovorno svatko svoj posao, prst krivnje ne treba upirati u prirodu. Jer ona nas sve skupa još uvijek tek upozorava. Samo do kad pitanje je na koje nam odgovore svako malo šalje", dobacuje nam jedan postariji Dusinjanjin, koji nije raspoložen za fotografiranje, a kako i bi, kad mu je tisuće čokota stolnog grožđa kardinal i viktorija pod vodom. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL O plavcu, Zlatini, vrancu, ne smije ni promisliti, a kamo li razmišljati što će biti s urodom vrgorskih sorti grožđa, kojima se pune podrumi i bačve vrhunskom kapljicom.

Foto: Matko Begovic/PIXSELL "Vinova loza je pod vodom, ali količinu oštećenja još nitko nije vidio. Za sada vidimo samo vodu. Što prije je potrebno izvršiti zaštitu. Sve ćemo "leđno" bez strojeva odrađivat,i jer se drugačije kroz vodu ne može do vinove loze. To je sada stravično za vidjeti, ali treba krenuti. Na krumpiru, lubenici, luku... štete će se vidjeti već za nekoliko dana, ali na vinovoj lozi će se tek vidjeti za koji mjesec. Na višegodišnjim kulturama ne možemo sada vidjeti oštećenje. Na vinovoj lozi će se oštećenja vidjeti kroz peronosporu na listu i kad krene cvjetati je li cvat preživi i je li je peronospora napala. Sad trebamo biti strpljivi, krenuti sa što boljom zaštitom i čekati", govori nam Goran Franić predsjednik udruge vinara i vinogradara vrgoračkog vinogorja. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Cijela županija splitsko-dalmatinska ima deset milijuna i sto devedeset tisuća čokota vinove loze, u vrgoračkom kraju ima do pet milijuna čokota vinove loze. Pod vodom je sada oko dva milijuna čokota, a ukupno je poplavljeno oko 650 hektara površine. Poplave su zahvatile sva tri polja Rastok, Buninu i Jezero. 

Nažalost poplave će svaku godinu, zavisno od količine oborina, plaviti dijelove polja, jer na zapadu polja su veliki izvori Studena, Vlaška, Nuga, Mrtva. 

'Teško nama poljoprivrednicima...'

"To su ogromni izvori, tu tutnji kad izbija voda, a uz ova četiri velika, pedesetak je manjih koji su sada uslijed velikih kiša proradili i svi oni su", govore nam Vrgorčani "iz podzemne rijeke Betine". 

Kad Betina ne može izbiti u Kutcu, onda višak vode poplavi polje Buninu. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL "Dok Hrvatske vode tek samo kose ševar i trsku u polju Rastoku, teško nama poljoprivrednicima. I onda se svi skupa pitaju od resornog Ministarstva do političara zašto je svaki dan sve manje poljoprivrednika, a mi njih pitamo do kada ćemo čekati i nemoćno gledati. Problem plavljenja polja u vrgoračkom poljoprivrednom kraju odavna se mogao i trebao kvalitetno riješiti", pomalo su ljuti poljoprivrednici. 

Dok odgovorni izrađuju studije utjecaja na okoliš, projektnu dokumentaciju i ostali dio administrativnih poslova, u vrgoračkom kraju svakim danom sve je manje onih koji ostaju i poljoprivredu vide kao svoj primarni izvor zarade. 

Na području Oraha i polja Rastoka, gdje je zasađeno najviše vrgoračke jagode, mir. Nigdje nikoga, povukli se poljoprivrednici u svoju intimu i zbrajaju štetu. Plastenički zasadi još se nekako drže premda i u njima žubore potoci vode. 

Foto: Matko Begovic/PIXSELL Velik dio polja Rastok je pod vodom. Na mjestima luk i druge povrtnice proviruju iz plodne zemlje muljem i vodom natopljene. Teško je uopće u ovom trenutku štetu zbrajati i procjenjivati. Bit će što bude, poručuju Vrgorčani, oni su tako navikli uzdati se samo u svoj rad i trud. 

Od drugih, mala im korist i pomoć. Barem je za sada tako bilo, voljeli bi kada bi ih se ubuduće razuvjerilo i pokazalo više empatije za probleme poljoprivrednika i kada bi barem na trenutak vodenu bujicu zamijenila ona srećom ispunjena. Oni će svoju, ovih dana kada kiša prestane, dok se voda ne povuče, govore nam u šali pronaći u barci obilazeći trsove pod vodom.