Rat ovdje traje već godinu dana, a ovi balistički projektili samo su koreografija, da se Iran opravda. Kakva ratna zona, u parku sam s djecom, pet minuta od Tel Aviva, umirujuće nam se javio nekadašnji golman Hajduka, Zadra i Hrvatskog dragovoljca Tvrtko Kale (50).
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
On je promijenio ime u Kale Dreshler, kako mu se prezivala baka, te je nakon karijere ostao živjeti u Izraelu.
U Izraelu živi i nekadašnji hrvatski reprezentativac Giovanni Rosso (51), koji nam se javio iz Haife i također poručio:
- Sve je u redu, nema straha.
Dokaz je to da svakodnevni život i dalje "normalno funkcionira" diljem Izraela unatoč ratu koji vojska te zemlje (IDF) vodi na nizu frontova. Posljednji od njih otvoren je u noći na utorak kad je Iran ispalio 180 raznovrsnih raketa na brojne ciljeve u Izraelu. Gađali su vojne baze, plinska postrojenja, središte tajne službe Mossad, ali i brojne druge civilne ciljeve. Rakete su bile uglavnom usmjerene prema gusto naseljenim mjestima. Službeno, bio je to najavljeni ratni odgovor na izraelski napad na militante Hezbollaha, kao i atentate na sve glavne čelnike te organizacije. Iran, navodi Reuters, o svojim namjerama obavijestio je i Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
- Ako cionistički režim ne zaustavi svoje zločine, suočit će se sa žešćim reakcijama - rekao je u srijedu iranski predsjednik Masud Pezeškian uoči ranije zakazanog putovanja u Katar, prenose državni mediji.
Pezeškian, predsjednik od početka godine, smatran umjerenijim od svoga prethodnika, na državnoj televiziji rekao je da mu je glavni cilj puta u Dohu razgovarati o bilateralnim odnosima dviju država i potpisati sporazume s katarskom vladom. Tamo će sudjelovati i na sastanku na vrhu Dijaloga o azijskoj suradnji.
- Drugi cilj je raspraviti kako azijske zemlje mogu spriječiti izraelske zločine u regiji i spriječiti da neprijatelji pokrenu kaos na Bliskom istoku - rekao je Pezeškian.
Vojni analitičar Marinko Ogorec kaže kako je retorika uvijek jača od aktivnosti na terenu, no u ovom slučaju, nažalost, i aktivnosti na terenu nisu previše dobre.
- Ovo što se događa nije dobro i vodi prema daljnjoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, za koji se stvarno ne zna kako će završiti ako se eskalacija nastavi - navodi Ogorec.
Nakon masovnog iranskog napada balističkim raketama na Izrael, izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je odmazdu.
- Vrlo je teško reći što bi se moglo očekivati od Izraela. Očito i njihovo čelništvo na neki način gubi određenu političku kontrolu nad cjelokupnom situacijom čim su zabranili posjet generalnom tajniku UN-a i proglasili ga 'personom non grata'. To ne vodi u smirivanje situacije. Trenutno možemo pratiti situaciju s priličnom zabrinutošću - upozorava Ogorec.
Cilj je srušiti Iran
Američka novinska stranica Axios izvijestila je da se Izrael sprema za veliku odmazdu u roku od nekoliko dana, a meta napada mogla bi biti postrojenja za proizvodnju nafte u Iranu. No postoji opasnost da bi velika izraelska odmazda podrazumijevala napad na iranska nuklearna postrojenja.
Vojni analitičar Vilko Klasan pojasnio je kako ulazak Irana u rat mijenja stvari i jako zaoštrava situaciju. Mira, kaže, neće biti tako skoro.
- Ono što su provodili Hamas i Hezbollah je čisti terorizam, no oni su nedržavni akter. Sad se u sve uključio Iran, koji je država, i financirao te skupine na terenu. Ova situacija s Iranom i Izraelom, koja eskalira iz dana u dan, može biti uvod u treći svjetski rat. Mi već sad vidimo stvaranje dva bloka. Zna se da već sad uz Iran stoji Rusija, a jasno je da postoje zemlje koje su u obaranju raketa pomagale Izraelu. SAD je tu prvi - kaže Klasan, koji je i predvidio brzo uključivanje Irana u sukob. Spirala nasilja je sve veća te mu je već sad jasno da Izrael neće stati dok god se u Iranu ne promijeni vlast koja poziva na "brisanje Židova s lica zemlje".
- Njima je to jasna egzistencijalna ugroza i shvatili su je kako su i trebali. Oni sebi neće dozvoliti da im se ponovi situacija iz 2. svjetskog rata, kad su umalo istrijebljeni. Zato neće stati dok ne riješe što misle da treba. Neće dozvoliti da Iran dobije niti prvu nuklearnu bombu jer bi to za njih bilo jako pogubno. Mala su zemlja i dovoljna je i jedna da ih upropasti - kaže Klasan.
Nisu mu jasne optužbe drugih, koji Izrael prozivaju vojnom državom.
- Pitam se kako opstati u okružju gdje vas svi žele uništiti? - kaže Klasan.
S druge strane, ne vidi da će poteze Irana "blagosloviti" druge arapske zemlje.
- Ne postoji nešto takvo što nazivaju muslimanski svijet. Razlika među njima je puno veća od one klasične podjele na šijite i sunite. Svaka zemlja gleda isključivo svoje interese i tako će se postaviti i u ovom sukobu.
Postrojenja za razvoj A-bombe bit će glavni cilj
Što je Željezna kupola?
Izraelski protuzračni sustav kratkog dometa Iron Dome (hrv. Željezna kupola) glasi i kao “najveća tehnološka inovacija u povijesti Izraela”. Od 2011. godine, otkad se operativno koristi, pružila je zaštitu u mnogim ratnim okršajima Izraela.
Kako ona brani Izrael?
Dizajnirana je za zaustavljanje raketa i topništva kratkog dometa, poput onih ispaljenih iz Irana. Iron Dome oslanja se na sustav radara i analize kako bi utvrdio je li dolazna raketa prijetnja, pucajući presretačem samo ako dolazna raketa ide prema naseljenom području ili važnom objektu. Presretači koji okomito pucaju iz mobilnih jedinica ili sa statičnog mjesta lansiranja dizajnirani su da detoniraju dolaznu raketu proizvodeći eksplozije na nebu.
Nakon iranskog napada Izrael je najavio odmazdu u roku nekoliko dana. Što bi ona podrazumijevala?
To nitko sa sigurnošću ne može reći. U javnosti se spominje da bi meta napada mogla biti postrojenja za proizvodnju nafte u Iranu. No pojedini analitičari upozoravaju kako postoji opasnost da bi velika izraelska odmazda podrazumijevala napad na iranska nuklearna postrojenja tradicionalnim vojnim napadom ili kibernetičkim napadom sličnijim onome što je koristio u slučaju Hezbolahovih pejdžera i voki-tokija.
Koje bi mogle biti posljedice?
Izraelski napad na nuklearna postrojenja mogao bi dovesti do ozbiljne eskalacije i šireg vojnog sukoba u regiji. Dodatna opasnost leži u tome što bi Iran, ako predvidi da se Izrael sprema napasti nuklearna postrojenja, mogao požuriti s proizvodnjom nuklearnog oružja. Iranski nuklearni kompleks previše je raspršen, ključni objekti previše su ojačani, a nuklearna ekspertiza previše konsolidirana da bi se eliminirala ograničenim vojnim udarima. Iranska postrojenja za obogaćivanje urana u Natanzu i Fordowu, gdje Iran proizvodi fisijski materijal potreban za proizvodnju nuklearnog oružja, potpuno su ili djelomično pod zemljom i dobro su branjena.