Srbija i Kosovo trebaju prihvatiti plan EU-a za normalizaciju odnosa, što je ključno za stabilnost cijele regije, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Postoji plan Europske unije za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine. Mislim da je to prilika za obje strane da iskoriste trenutak jer je normalizacija ključna za sigurnost, stabilnost i prosperitet regije”, rekla je von der Leyen u razgovoru s dopisnicima novinskih agencija koje sudjeluju u projektu zajedničke europske redakcije European Newsroom (ENR), među kojima je i Hina.
Zadnji sastanak u okviru dijaloga Beograda i Prištine pod posredništvom EU-a. održan je 27. veljače. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je poslije sastanka da su srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili ponuđeni sporazum i da predstoje razgovori o njegovoj provedbi.
U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati “normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava”, da će “međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate”.
U dokumentu također stoji da obje strane polaze od pretpostavke da nijedna strana ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime i da se Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Također, nijedna strana neće blokirati niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njezinom putu prema EU na temelju vlastitih zasluga.
Međutim, vrlo su brzo uslijedile izjave koje proturječe nekim odredbama iz sporazuma.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da neće pristati na članstvo Kosova u UN-u, iako u sporazumu stoji da to neće blokirati.
Kosovski premijer Albin Kurti je, pak, nakon sastanka izjavio da je bio spreman odmah potpisati osnovni sporazum, dok je Vučić rekao da to ne dolazi u obzir dok Kosovo ne ispuni obvezu stvaranja zajednica općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova i dok se ne dogovori plan provedbe.
Sljedeći sastanak Vučića i Kurtija održat će se 18. ožujka u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji u nazočnosti visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i posebnog izaslanika za zapadni Balkan Miroslava Lajčaka.
Europska strana očekuje dogovor o planu provedbe osnovnog sporazuma o normalizaciji ili barem znatan napredak.
“Nadam se da će obje strane biti vrlo konstruktivne u predstojećim razgovorima”, rekla je von der Leyen.
Na upit hoće li biti posljedica ako ti pregovori u Ohridu propadnu, von der Leyen je rekla da “prvo treba pregovarati, a tek onda gledati rezultat”.
Ona je rekla da je ruski napad na Ukrajinu istaknuo novu stratešku važnost procesu proširenja Europske unije.
“Rat u Ukrajini naglasio je novu stratešku važnost proširenja. Mi želimo naše partnere sa zapadnog Balkana dovesti što bliže i što brže Europskoj uniji”, rekla je predsjednica Komisije.
Von der Leyen: Čiste tehnologije ključne su za EU i njezin rast
Industrija čistih tehnologija nije samo presudna za ispunjenje klimatskih ciljeva EU-a, nego je i i jedan od najvažnijih pokretača rasta, ustvrdila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u razgovoru s europskim agencijskim dopisnicima.
“Industrija čistih tehnologija ključna je za nas, ne samo za ispunjavanje naših klimatskih ciljeva, već i za inovacije u toj novoj industriji", rekla je predsjednica Komisije u razgovoru s dopisnicima novinskih agencija koje sudjeluju u projektu zajedničke europske redakcije European Newsroom (ENR), među kojima je i Hina,
Osim što pomaže u ograničivanju globalnog zagrijavanja, omogućuje nam da izvozimo svoje tehnologije, kazala je. "Stoga je industrija čistih tehnologija za nas jedan od najvažnijih pokretača rasta”, naglasila je.
Von der Leyen je govorila o zakonodavnim prijedlozima koje će ovaj tjedan Komisija objaviti u području čistih tehnologija koje su potrebne Uniji da bi dostigla cilj o nultoj neto emisiji do 2050. te o reformi tržišta električne energije.
“Ovaj paket pokazuje da možete smanjivati emisiju stakleničkih plinova i imati strategiju rasta. Vidimo da sada postoji veliki potisak za industriju čistih tehnologija i mi želimo ostati predvodnik u tome”, rekla je von der Leyen.
Brze dozvole i manje propisa
Istaknula je da se prijedlog Akta o industriji s nultom emisijom stakleničkih plinova fokusira u prvom redu na industriju čistih tehnologija koje su ključne za postizanje ciljeva u europskom Zelenom planu i za digitalnu tranziciju.
Naglasak je na ubrzanju izdavanja dozvola za industriju čistih tehnologija i na što manje propisa kako bi se ubrzao razvoj tih tehnologija.
Što se tiče ulaganja u taj sektor, predviđa se mogućnost državnih potpora kroz porezne olakšice ili financiranjem na razini EU-a poput REPowerEU-a, plana za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.
Von der Leyen je odbacila neke kritike koje govore da je riječ o previše protekcionističkom pristupu koji sliči na industrijsko planiranje iz 60-tih godina prošlog stoljeća i koje bi mogle spriječiti pristup europskom tržištu nekim partnerima poput Japana.
“To je vrlo otvoren zakon. Svi koji ispunjavaju naše standarde mogu pristupiti našem tržištu. Nema nijedne točke koja je protekcionistička, naprotiv. Raspravljali smo o tome i donijeli promišljenu odluku da budemo otvoreni za suradnju s partnerima s kojima dijelimo vrijednosti i mišljenja”, rekla je.
Kritične sirovine
Drugi važan prijedlog koji će Komisija ovaj tjedan staviti na stol je Akt o kritičnim sirovinama.
Europska unija je naročito ovisna o Kini, odakle uvozi 93 posto magnezija i 86 posto rijetkih zemnih metala.
“Mi smo uvelike ovisni o jednoj zemlji kada je riječ o kritičnim sirovinama. Stoga moramo pojačati naše dobavne lance i diversificirati ih. Bez kritičnih sirovina nema zelene i digitalne tranzicije”, rekla je von der Leyen.
Ovdje također Komisija predlaže ubrzavanje izdavanja dozvola te recikliranje.
“Prije svega treba ubrzati procese izdavanja dozvola u EU u rudarstvu i preradi kritičnih sirovina. Veliki je naglasak i na recikliranju, litij, nikal, kobalt, toliko su dragocjeni da ih ne smijemo bacati nego moramo reciklirati”, rekla je von der Leyen.
I pored povećanja proizvodnje kritičnih sirovina u Uniji one će se ih i dalje morati uvoziti.
Von der Leyen kaže da treba stvoriti “klub zemalja za kritične sirovine, zemalja na koje se EU može osloniti, koje dijele iste vrijednosti i koje poštuju ekološke standarde i prava radnika, poput Kanade”.
Reforma tržišta struje
U utorak će Komisija objaviti prijedlog za reformu tržišta električne energije. Cijene struje u EU snažno su porasle od sredine 2021. godine, u prvom redu zbog višestrukog povećanja cijene plina.
Prema informacijama koje su dosad procurile, Komisija u svom prijedlogu neće dirati u postojeći dizajn veleprodajnog tržišta, nego rješenje vidi u dugoročnim ugovorima koje zaključuju proizvođači i distributeri električne energije i u smanjenju potrošnje u vrijeme vršnih opterećenja.
Von der Leyen tvrdi da će predložena reforma tržišta električne energije “drastično smanjiti utjecaj cijene plina na cijenu električne energije”.
Veleprodajne cijene na tržištu električne energije mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o ponudi i potražnji. U vrijeme niske potražnje, primjerice noću, cijene su niže jer su za zadovoljavanje potražnje dovoljne količine iz obnovljivih izvora energije, čiji su troškovi proizvodnje vrlo niski, gotovo neznatni.
Kako raste potražnja tako se u proizvodnju uključuju i druge elektrane, primjerice nuklearke, termoelektrane na ugljen i u vrijeme najviše potražnje uključuje se plinske elektrane. Cijenu struje u svakom trenutku određuje zadnji proizvođač u lancu, u ovom slučaju elektrane na plin. Dio zemalja EU-a stoga se već mjesecima zauzima da se redizajnira veleprodajno tržište energije tako da se cijena plina razdvoji od cijene struje.
Von der Leyen kaže da sadašnje rješenje dobro funkcionira, a da rješenje za nestabilnost cijena i prekomjerni rast treba tražiti u dugoročnim ugovorima o kupnji električne energije i ugovorima za kompenzaciju razlike cijena.
“Potrošači su u središtu ove reforme, a njezin glavni cilj je osigurati da i potrošači imaju koristi od niske cijene energije iz obnovljivih izvora”, rekla je von der Leyen.
Smanjenje ovisnost o Kini
Na pitanje podržava li Komisija korištenje nuklearne energije za postizanje zacrtanih klimatskih ciljeva, von der Leyen je rekla da je na državama članicama da odluče iz kojih će izvora osiguravati energiju te da je pri tom važno ustrajati na zajednički utvrđenim ciljevima o klimatskoj neutralnosti do 2050. i smanjenju emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030.
Govoreći o odnosima EU-a s Kinom, von der Leyen je rekla treba smanjiti rizik od ovisnosti, ali ne i prekidati odnose.
“Smanjiti rizik znači da ne želimo ovisnost kakvu smo iskusili s Rusijom i fosilnim gorivima. Ne želimo biti ovisni primjerice o kritičnim sirovinama i stoga diversificiramo i jačamo naše dobavne lance s partnerima s kojima dijelimo vrijednosti “, rekla je von der Leyen.
Istodobno, važno je surađivati u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati jednake tržišne uvjete za sve.
“Dakle, pristup naših tvrtki kineskom tržištu, transparentnost u pogledu subvencija, jasna predanost poštivanju intelektualnog vlasništva”, istaknula je predsjednica Komisije.