Vojni rok ukinut je u Hrvatskoj 2008. godine odlukom kojom se u svrhu profesionalizacije vojske suspendirao obvezni vojni rok. Ideja o ponovnom uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj ponovno se našla u središtu javnog interesa nakon najava da Ministarstvo obrane radi na konceptu neke vrste vojne obuke.
Ministar obrane Ivan Anušić objavio je kako se radi na tri scenarija dužine vojnog roka, a više informacija bi trebalo biti uskoro poznato. Smatra kako su tri mjeseca dovoljna da se usvoje temeljne vojne vještine, uz poboljšanje fizičke kondicije.
- Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3.200 metara što je nekakva razina koju bi svi trebali moći napraviti - rekao je tada.
Mišljenje stručnjaka
Mnogi su vojni objekti i kapaciteti napušteni i otpisani, a mnogi i predani lokalnoj zajednici na upravljanje.
- Imamo infrastrukturu koja se koristila za te namjene, no mislim da bi je u većoj mjeri, najblaže rečeno, trebalo revitalizirati, a to znači ulaganje nemalih sredstava. Sada se pokazuje, u biti, da tu vojnu obuku nije trebalo ukidati, možda smanjiti trajanje ili je drukčije organizirati, jer sadašnje ponovno pokretanje sigurno će dugo trajati i puno koštati - rekao je vojni analitičar Marinko Ogorec za Večernji list.
Ukidali su se i kadrovi korišteni u sustavu obuke, što je još jedna prepreka naglom odmrzavanju vojnog roka.
- Teško je reći kada bi sve to moglo početi, no jasno je da za to treba napraviti velik organizacijski i kadrovski posao te puno promjena u tom segmentu. No, trebat će prvo jasno postaviti ciljeve što se želi postići vojnim rokom, a i duljina vojnog roka ovisit će o tome. Najvažnije je ocijeniti što nam je najpotrebnije u ovim okolnostima. Nije svejedno hoće li trajati tri, jedan ili šest mjeseci. Sve to mijenja i potrebnu kadrovsku i organizacijsku strukturu i potrebnu infrastrukturu - tvrdi Ogorec. Smatra kako bi za ozbiljniji početak trebalo barem godinu dana. Ali smatra i kako žurba, iz bilo kojih razloga, nije potrebna.
- Sad kad realno gledate, nemamo neku neposrednu opasnost. Nemamo neku prijetnju koja nam visi nad vratom da bi sve trebalo ići navrat-nanos i brzo. Dakle, ne mora ići brzo i, prema tome, imamo dovoljno vremena da se sve isplanira, organizira i pripremi te da se onda krene kako treba - govori vojni analitičar za Večernji list.
Ogorec smatra kako se u Hrvatskoj, svjesno ili nesvjesno, uoči zamrzavanja vojnog roka priziv savjesti tumačio potpuno pogrešno.
- Ne postoji civilno služenje umjesto vojnog roka, nije to to. Priziv savjesti u svim demokratskim zemljama shvaćen je tako da imate pravo odbiti koristiti oružje, dakle ne želite se koristiti oružjem iz nekih razloga. Ali to vas suštinski ne oslobađa služenja vojnog roka. Prema tome, i osoba s prizivom savjesti najnormalnije mora služiti vojni rok, kao i svaka druga bez priziva, samo što neće koristiti oružje. Suština je da u izvanrednim situacijama onoga s prizivom savjesti nitko ne smije poštedjeti opasnosti kojoj su izloženi ljudi bez prigovora savjesti. Svi idu u borbena djelovanja, gdje svatko ima neku svoju ulogu, s oružjem ili bez njega - objašnjava Ogorec.
Za primjer je istaknuo film 'Greben spašenih'. U njemu Desmond Doss dobiva najviše američko vojno odlikovanje 'Medalja časti' jer je spasio desetke ranjenika u bitki za Okinawu, iako je istovremeno odbijao nositi oružje i ubijati neprijatelja.