To je to što me zanima!

Vodostaji ne rastu, ali i dalje je opasno: U Mlaku samo čamcem

Hrvatske vode, Državna služba za zaštitu i spašavanje, vatrogasci, policija, vojska, Crveni križ i HGSS bdiju danima i noćima na ugroženim područjima te rade sve da obrane kuće i uplašeno stanovništvo
Vidi originalni članak

Nadljudskim naporima već deset dana brane se kuće u četiri županije. Vodostaji rijeka koji su danima premašivali povijesne razine napokon stagniraju i opadaju. Iako se poplave nikako nije moglo izbjeći zbog silnih oborina i topljenja snijega, sve su službe ove godine bile spremne.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Hrvatske vode, Državna služba za zaštitu i spašavanje, vatrogasci, policija, vojska, Crveni križ i HGSS bdiju danima i noćima na ugroženim područjima te rade sve da obrane kuće i uplašeno stanovništvo.

POGLEDAJTE VIDEO:

Kako doznajemo iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), od početka visokih vodostaja do zaključenja ovog izdanja, na njihov je zahtjev Ravnateljstvo za robne zalihe odobrilo angažiranje dvije punilice vreća za pijesak, dvije muljne pumpe Honda za vodu kapaciteta 2500 litara, sedam elektro potopnih muljnih pumpi za vodu kapaciteta 1100 litara, cisterna za pitku vodu kapaciteta 8000 litara i 20.000 litara pitke vode. Iz skladišta DUZS-a na teren su upućene dvije pumpe visokog kapaciteta, tri aluminijska čamca s opremom, 10 agregata 2,5 KW s opremom, 30 prsluka za spašavanje na vodi i dvije punilice za pijesak s opremom.

Pumpe, voda, čamci...

U posljednjih devet dana Stožer civilne zaštite zasjedao je 58 puta u četiri poplavama pogođene županije - u Karlovačkoj županiji 21 put, 18 puta u Sisačko-moslavačkoj, 13 puta u Ličko-senjskoj županiji i šest puta u Brodsko-posavskoj županiji. Osim DUZS-a, koji koordinira čitavu akciju, u obrane od poplava uključen je i Crveni križ, koji na terenu skrbi za tristotinjak korisnika. Budući da se situacija mijenja iz sata u sat, donosimo okvirne i najsvježije brojke koje smo prikupili do okončanja ovog izdanja.

HRABRI LJUDI 'Nećemo ostaviti ljude, pomoći moramo, iako je često opasno'

Sve snage u pogonu

U zadnjih deset dana više od 155 djelatnika Crvenog križa podijelilo je 1620 komada konzervi, 75 komada gumenih čizama, 11.569 litara voda u boci, 1000 komada jednokratnih kabanica i 142 komada kabanica HCK. Od opreme, na terenu je 29 agregata, 29 koluta produžnih kablova, sedam motornih pumpi, 11 reflektora, dok je 169 isušivača spremno za fazu obnove.

U ovom trenutku na područjima zahvaćenim poplavama raspoređeno je 1000 vatrogasaca, 400-tinjak pripadnika Oružanih snaga, stotinjak pripadnika HGSS-a i 155 djelatnika Crvenog križa. Iz Hrvatskih voda odgovorili su nam kako su u zadnjih deset godina u sustav obrane od poplava uložili 1,464 milijarde kuna. Dok su 2008. godine uložili 108,5 milijuna kuna, lani se ulaganje popelo na 207,7 milijuna kuna.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Kako ističu, do 2023. godine iz EU fondova planiraju povući 1,140 milijardi kuna za obranu od poplava. Iako vodostaji rijeka stagniraju i iako je topljenje snijega stalo zbog zahlađenja, opasnost još nije prošla. Strahuje se od zaobalnih voda i oborina. No nadležne službe uvjeravaju da su ove godine spremne na sve.

Hrvatska udruga kriznog menadžmenta objavila je satelitske snimke poplavljenih područja. Interaktivnu kartu možete pogledati ovdje

Mlaka odsječena od svijeta

Ceste do sela Mlake više nema. Nakon što ju je potopila nabujala Sava, razorna snaga vode uništila je makadam te na nekim dijelovima nedostaje 120 metara. Jedina poveznica do stanovnika su čamci. Njima su u srijedu vojnici, HGSS-ovci i vatrogasci vozili hranu, vodu i na stotine vreća s pijeskom.

PROBIJA NASIP Mještani Pivara neće spavati: 'Ne znamo kako će proći noć'

- Voda je plavila našu cestu još prije mjesec dana. Pa čak i kad se ona povuče, mi do ostatka zemlje ne možemo, jer ceste više ne postoje. Obnovit će je tek teška mehanizacija, a do tada će proći bar mjesec dana - kaže nam Anđelko Uvalić (57) koji je u Mlaki ostao braniti svoje kuće koje je uredio za turizam. Nije ih uspio staviti u funkciju, ali sobe su poslužile kako bi u noći na srijedu u njima prespavala naša vojska.

- U utorak me zvao general Jurčević i rekao da šalje brigadira s vojnicima. Ti su dečki cijeli dan radili, pomagali i slagali vreće s pijeskom. Uvečer su donijeli odluku kako ostaju braniti selo od vode te su ostali odmoriti u sobama - kaže Uvalić. Mještani su pomagali svojim traktorima kojima su prevozili što je trebalo. Voda je na više mjesta podigla asfalt, pa su u zadnji tren postavljali nove brane. Pomagali su im i vatrogasci iz DVD Bročice.

HRVATSKA POD VODOM Na izmaku su snaga: 'Sve nam je teže, ali nećemo odustati...'

- Kad se smiri Sava, prijetit će nam zaobalne vode. Puni se Lonjsko polje, te će kraj nas voda otjecati prema Staroj Gradišci. S bosanske strane su prošle godine dovršili nasipe i oni su metar viši od naših. Prije je dio vode poplavio njihov dio, pa je i vodostaj bio niži - priča Uvalić. U odsječenoj Mlaki ostala je i Mira Glavić (66). 

POGLEDAJTE GALERIJU:

'Nedostaje nam hrane, vodu moramo prokuhavati...'

- I kod mene su sinoć spavala tri vojnika. Ujutro sam im skuhala kavu da se okrijepe - kazala je Mira. Dodaje da im nedostaje hrane, a liječnik još nije bio u selu. Vodu moraju prokuhavati za piće. Struje za sada imaju, a na dijelovima im pomažu agregati. U jednoj od malobrojnih nastanjenih kuća zatekli smo i Austrijanca Dagoberta Girardelia (73). Kaže da se u taj kraj zaljubio na prvi pogled.

- O Mlaki sam čuo od radnika koji je radio kod mene u Austriji. Tako sam ja došao ovdje, a sad kad sam u mirovini, ovdje se opuštam, pecam i jašim konje - kaže Dagobert. Brine ga hoće li zečji nasipi izdržati.

- Informirao sam se prije no što sam došao u kuću. Znao sam da će voda biti visoka pa sam kupio hrane za najmanje tri tjedna. Ceste sada nema, a vodostaj, moram priznati, nikada u povijesti nije bio ovako silovit - kazao je. Zbog teškog stanja naselja i ljudi Hitne službe su se udružile pa trenutno od Košutarice do njih vozi više od 20 čamaca. Najviše ih je dopremio HGSS, a slijedi ih vojska. Na obali žurno pune vreće s pijeskom pa ih žurno voze na najugroženije dijelove nasipa. Dobro im je došla informacija kako vodostaj stagnira, no borba će trajati danima.

- Voda je nanijela i dosta smeća. Puno je tu plastičnih boca i granja. Kad se povuče, ostat će i blata. No to sve nije problem kao što su zaobalne vode. Kad one prođu, a trebat će im dugo, tek tada ćemo moći odahnuti - rekao je Uvalić. 

Vrijedni ljudi ne bi mogli puno izdržati bez dobre logističke potopre. Ona je bila smještena u vatrogasnom domu DVD-a Košutarica. Vrijedne žene danima su kuhale ručak i pekle kolače za sve kako bi se okrijepili. Njihove poslastice nisu propustili ni vojnici, ni policajci. U srijedu su ljudima kuhali specijalitet svog kraja, fiš-paprikaš.

- Iz nasšeg sela još nitko nikad nije izašao gladan - rekle su vrijedne mještanke Košutarice.

Idi na 24sata

Komentari 17

  • 22.03.2018.

    Imam pitanje, kako to da je samo sa Hr strane ovakva situacija, da li su nasipi sa Bosanke strane bolje napravljenji ili možda ne dobivamo vijesti što se tamo dešava? Imam osjećaj da je problemi uvijek nastaju u Hr, koji je razlog tome?

  • jožek2 22.03.2018.

    Ja bi samo pitao Hr vode i Hr. vladu jeli jeftinije ljeti ćistiti korita rijeka i ostalih vodotoka ili sad ovakvo spašavanje nećega što se spasit nemože a košta jako puno čak puno više nego redovito održavanje svih vodotoka u RH.

  • 22.03.2018.

    Nadljudskim naporima već deset dana brane se kuće. Istina. No što bi bilo da nije nizak vodostaj Dunava, 3-4 metra niži nego što je mogao biti tj. da je bilo velikih padalina u njegovom slivu. Što bi bilo da je bio još samo jedan kišni dan nad RH i BiH , a moglo ih je biti i više. Plivala bi Posavina i područja uz pritoke. Krajnje je vrijeme da RH počne gospodariti rijekama, da održava korita, koristi pijesak i mulj, da dograđuje nasipe i uređuje korita jer možda već idući put ne bude sreće. A to znači iseljavanje i odlazak možda i van zemlje. Do prije rata su ljudi uz Savu živjeli s njom, koristili mulj, pijesak,.... naravno uz malu naknadu. Sad bi išli u zatvor za tačke pijeska. Ovaj put su glavom platile životinje koje žive na poplavljenim područjima, drugi puta to mogu biti i ljudi. I na kraju, s interneta čitamo podatak da je RH uvezla pijeska za 100 000 000 milijuna dolara nakon zabrane šljunčarenja do 2014. Pijeska koji je uglavnom iz Save izvadila susjedna država, jer mi to nismo u stanju. Država je ljudima koji su od toga živjeli uzela kruh. Netko je očito imao korist od toga.

Komentiraj...
Vidi sve komentare