U Vladi i Ministarstvu financija još rade kalkulacije koliko će povećati posebne poreze na pića s više šećera, duhan i alkohol. Ali ono što je sigurno je da će poskupjeti.
Oporezivanjem slatkih pića Hrvatska prvi put uvodi novu generaciju tzv. zdravih poreza. Na posebno oporezivanje cigareta, alkohola, piva i kave građani su se već i navikli, a poskupljenja cigareta idu svake godine. No oporezivanje slatkih, gaziranih pića je novost kod nas, ali nije u Europi. Susjedna Mađarska već ima porez na lošu hranu, tzv. junk i slatka pića. U lošu hranu spada brza hrana zasićena štetnim masnim kiselinama, poput hamburgera, čipsa, slatkiša, čokolade i energetskih pića. Danska je uvela pa dijelom povukla oporezivanje loše hrane i pića. Francuska i Britanija imaju neku vrstu poreza na preslatka pića.
Neće uslišiti sve Kujundžićeve želje
Ministar zdravstva Milan Kujundžić jučer nije odgovarao na naše pozive sa zamolbom da nam objasni koliko bi, po njemu, trebali poskupjeti sokovi, s kojim udjelom šećera, te hoće li predložiti i daljnje oporezivanje druge loše hrane i napitaka.
Ali zato je poznat njegov stav da cigarete i alkohol trebaju poskupjeti 100 posto, dok je stručna skupina za Zakon o zdravstvenoj zaštiti predložila poskupljenje alkohola i duhana za 50 posto.
- Poskupljenje treba biti najmanje 100 posto. To je jedina učinkovita mjera koja za 60 posto smanjuje ulazak djece u svijet pušenja i alkohola - rekao je prije više od pola godine Kujundžić.
Sad će poskupljenja biti, ali neslužbeno nas sugovornici iz Vlade uvjeravaju da Kujundžićeve želje sigurno neće biti uslišene.
- Neće sigurno ni gazirana pića ni cigarete i alkohol drastično poskupjeti jer to bi uništilo i tržište - kaže nam sugovornik iz Vlade uz napomenu da će točno povećanje biti definirano sljedeći tjedan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Populistički je ići samo na piće
Pušači, ljubitelji piva, kave i žestokog alkoholnog pića već plaćaju posebne poreze, odnosno trošarine za svoje poroke. Od toga je lani skupljeno rekordnih 5,9 milijardi kuna. Najviše od trošarina na duhan, čak 4,8 milijardi kuna, a procjene troškova liječenja pušača su od 1,5 do 2 milijarde kuna. To ne znači da ne trebaju platiti više svoj nezdravi porok, ali nije točna ni teza da oni ne pridonose u proračun, nego da su samo trošak zdravstvenom sustavu.
Stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić ističe da mu nije jasno zašto je Vlada odlučila samo oporezivati šećer u napicima i tu odluku donijela bez ikakve prethodne edukacije. On kaže da bi porezi trebali obuhvatiti širi spektar proizvoda, ali da je to tek zadnja faza.
- Ne vjerujem da je itko od stručnjaka i nutricionista predložio samo porez na zašećerene napitke. To je populistički. Golemi broj proizvoda ima prazne kalorije, a tu nisu samo oni masni, slani i zašećereni. Mnogi imaju malo proteina, puno masnoća i stalno su na akcijama. Zato se nikad ne ide prvo restrikcijama. Potrebno je educirati ljude što je dobro, a što ne za njihovo zdravlje. Države tu idu širokim kampanjama u kojima sudjeluju i mediji. Porez je tek zadnji korak ako to ne uspije. Ali i tad treba paziti i na proizvođače te koje su posljedice takvih poreza. A mi smo odlučili odjednom izvući šećer i oporezivati ga samo u pićima. A zašto ne u slatkišima? Koji je kriterij? - kaže Katalenić.
Prvo educirati, a porez tek na kraju
On kaže da je jače oporezivanje nezdrave hrane i pića vrlo vjerojatno budućnost i u Hrvatskoj, ali da ovakav način uvođenja kod ljudi izaziva bunt umjesto da ih se osvijesti o problemima i promjenama današnjeg svijeta.
- Kako biste dobili pozitivni odgovor građana, morate ih prvo educirati. Da su se vremena i okolnosti promijenili te koji su to sastojci koje treba izbjegavati - zaključuje Katalenić.
Studija Europske komisije prije pet godina pokazala je da posebni porezi utječu na smanjivanje konzumacije oporezivanih nezdravih proizvoda, ali i da ljudi tad često kupuju slične proizvode.