Malo gdje se vjerojatno, kao u nas, može tako lako, brzo i strelovito uzverati iz političkog trnja do zvijezda, imate li običaj nemati svoje mišljenje. Još se brže možete strmoglaviti s političkog Olimpa, na kojem ste se ni krivi, ni dužni zatekli, omakne li vam se da pokažete da ipak imate više od dvije moždane vijuge u glavi.
Rijetki su oni koji se nakon takvog političkog sunovrata uspiju vratiti među “žive”. Vodeći je među takvim raritetima Vladimir Šeks, HDZ-ov doajen, jedini naš narodni poslanik u svih sedam parlamentarnih saziva. Svaki put kad bi pao, bio gurnut ili se sam poskliznuo, uspijevao se dignuti, otresti prašinu sa sebe i vratiti se na velika vrata, življi nego ikad.
Nikada prvi, ali uvijek muvajući se tu negdje pri vrhu, “preživio” je uspješno sve svoje stranačke vladare - Franju Tuđmana, Ivu Sanadera i Jadranku Kosor. Jedino preostalo pitanje jest hoće li na kraju političke karijere, koju je po isteku saborskog mandata najavio, u permanentnom animozitetu s novim šefom Tomislavom Karamarkom Šeks izaći sa štitom ili na štitu?