Rekla je to čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.
Ljudi se diljem svijeta suočavaju s rastućim troškovima života, piše BBC. Mnoge vlade pružaju određenu pomoć, no kritičari tvrde da to nije dovoljno.
Georgieva je rekla da potporu treba pružiti na „vrlo ciljan način, po mogućnosti davanjem subvencija izravno ljudima”.
„Postoje dva prioriteta. Prvi su veoma siromašni ljudi, dijelovi društva koji se sada bore s visokim cijenama hrane i energije”, rekla je Georgieva, dodajući da je drugi podrška onim tvrtkama koje su „najviše oštećene” ratom u Ukrajini.
Uloga MMF-a je surađivati s vladama na stabilizaciji globalnog gospodarstva i poboljšanju prosperiteta. Međutim, to se pokazuje kao izazov jer su cijene hrane ove godine dosegnule rekordne razine, dok su cijene nafte i plina naglo porasle.
A svemu je uglavnom kumovao dvostruki šok, onaj pandemije koronavirusa i onaj ruske invazije Ukrajine.
Strahovi od recesije
Glavni izvoznici usjeva i ugljikovodika su Rusija i Ukrajina.
Važnost ovih roba za globalno gospodarstvo dovela je do toga da je stopa inflacije na godišnjoj razini dosegnula najvišu točku u posljednjih nekoliko desetljeća u mnogim zemljama.
Središnje banke podižu kamatne stope kako bi pokušale usporiti rast cijena, što je potaknulo mnoge da upozore na rizik od recesije.
Georgieva je zabrinuta zbog utjecaja koji će ti viši troškovi zaduživanja imati na vlade koje moraju otplatiti ogromne dugove koje su preuzele kako bi prebrodile pandemiju.
Rekla je da vlade trebaju biti "vrlo oprezne" o tome koliko novca troše i na što su ga potrošile.
Problemi pada životnog standarda bili su na vrhu dnevnog reda ovotjednog sastanka ministara financija sedam velikih gospodarstava G7 u Njemačkoj.
Sastanak je završio obećanjem da će "nastaviti raditi zajedno na minimiziranju utjecaja rata na globalnoj razini, kao i u vlastitim gospodarstvima i stanovništvu pružanjem dobro usmjerene potpore, gdje je to potrebno".
Šefica MMF-a također je zabrinuta da bi bez dobrih potpora moglo doći do protesta koji bi bili uzrokovani „osjećajem rastuće nejednakosti” i odlukama koje se donose bez podrške naroda.
"Ako želimo naučiti bilo kakve lekcije iz 2019., moramo biti mnogo skromniji u vezi s političkim odlukama te sudjelovati na više načina s ljudima, jer mjere moraju biti za ljude, a ne papir na kojem ih pišemo", rekla je.
Hranjenje svijeta
Skupina međunarodnih razvojnih tijela, uključujući MMF i Svjetsku banku, pokrenula je veliki plan za pokušaj rješavanja problema prehrambene nesigurnosti u cijelom svijetu.
"Postoji vrlo stvaran rizik da će rastuće cijene hrane i gnojiva na globalnom tržištu dovesti do toga da više ljudi gladuje", rekla je američka ministra financija Janet Yellen.
Georgieva je rekla da, iako hrane ima u izobilju, ona nije ravnomjerno raspoređena.
Rješenja su uzgoj većeg broja usjeva gdje je to moguće, ali i veći fokus na poljoprivrednu produktivnost, "ne samo zbog rata, već i zbog klimatskih promjena", rekla je Georgieva.
"Trgovina bi trebala ostati aktivna, ne bismo smjeli imati situaciju u kojoj zemlje drže hranu više nego što im je potrebno i stvaraju sve vrste barijera za premještanje s jednog na drugo mjesto", dodala je.