Bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak ustvrdio je u srijedu da prijedlog novih članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO) pokazuje očite namjere vladajuće politike da obrazovni sustav skrene u smjeru retrogradnog konzervativizma i da ga stavi pod ideološki nadzor "onih kojima su otvorenost i tolerancija strani".

Budak ističe da se ta ocjena ne odnosi na sve predloženike, ali neka imena ne ostavljaju sumnje u namjere predlagača. Navodi primjer profesorice s Muzičke akademije koja tvrdi da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, star barem 450 godina, a to dokazuje citatima iz raznih napjeva i libreta od kojih nijedan nije stariji od 200 godina i ni u jednom se taj pozdrav ne navodi.

Za dom spremni i kreacionizam

Kakav će doprinos odgojno-obrazovnom sustavu dati profesorica u čijoj kritičkoj svijesti svako spominjanje doma ili sintagme "za dom" znači isto što i ZDS? Dokazuje li takav modus zaključivanja njezine kompetencije u obrazovanju, ili pak u odgoju, pita se Budak i nastavlja: Hoće li možda predložiti da taj pozdrav, koji je za nju "iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja" uđe u škole kao znak početka nastave?.

Budak pita i što se može očekivati od predsjednice riječkog ogranka HRAST-a, stranke s nerazmjerno velikim utjecajem na hrvatski obrazovni sustav, koja po svemu sudeći ne zagovara znanstveni pristup obrazovanju, nego inteligentni dizajn i kreacionizam.

U prilog tome Budak upućuje na biologa Mirka Ruščića, koji je izabran na lokalnoj splitskoj listi HDZ-a i HRAST-a, a čiji je izbor za člana ERS-a zbog formalnih razloga poništen.

Ruščić smatra da je "prirodoznanstveni svjetonazor" predloženoga kurikula "istoznačan ‘materijalističkom’ svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu", ističe Budak. To što prirodoznanstveni svjetonazor prevladava u zemljama zapadne demokracije njemu ništa ne govori.

HRAST u Ministarstvu, HRAST u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje, HRAST u Ekspertnoj radnoj skupini za provedbu kurikularne reforme – ne trebamo li početi zvoniti na uzbunu prije nego u hrvatskim školama počnu podučavati djecu da je zemlja stara 6000 godina i da sve vrste od početka svijeta postoje nepromijenjene, upozorava Budak.

Budak također postavlja pitanje što s onim članovima tih važnih tijela koji misle da nam je obrazovni sustav dobar, da su učitelji dobri, a djeca najsretnija u Europi - možemo li od ljudi koji negiraju sve probleme hrvatskog obrazovnog sustava očekivati istinsku želju za promjenom i unapređenjem sustava. 

Kao primjer navodi predsjednicu Posebnog stručnog povjerenstva Dijanu Vican, koja vjeruje da se novi kurikulumi ne trebaju uvoditi u škole eksperimentalno, jer su, navodno, hrvatski nastavnici tako dobri da se odmah mogu prilagoditi. Također, predložena članica NVOO-a Ljiljana Klinger misli da obrazovnom sustavu reforma ne treba, jer je "hrvatsko znanje najveći hrvatski proizvod", ma što to značilo.

Učenici ne mogu završiti školu bez instrukcija

Predsjednica Ekspertne radne skupine Jasminka Buljan Culej misli pak da se iz dijela jednog istraživanja, kojemu to uopće nije bio glavni cilj, može ustvrditi da su naša djeca najsretnija u Europi. Nije važno što su učenici po PISA rezultatima ispod prosjeka, što većina učenika ne može završiti školu bez instrukcija, a što druga istraživanja pokazuju porast anksioznosti učenika koji se zbog škole moraju liječiti, napominje Budak.

Ministar pod optužbom za plagijat, nepostojeće Nacionalno vijeće, Posebno stručno povjerenstvo koje donosi odluke bez argumenata i na temelju poznanstva i stranačke pripadnosti, Ekspertna radna skupina koja se ne može konstituirati niti onda kada se prijavi više od 120 kandidata, “stručnjaci” koji ne misle da stvari doista treba mijenjati – to je po Budaku slika hrvatske obrazovne hijerarhije koju, kaže, krase nekompetentnost, strančarstvo i jednostranost.

Vrijeme prolazi, mladi odlaze, a budućnost nam se urušava pred očima, kaže Budak i poručuje da bi građani svoje mišljenje o stanju u obrazovanju trebali iskazati podrškom akciji "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma", koja je najavljena za četvrtak, 1. lipnja, u šest hrvatskih gradova.