Izmjenama Zakona definiraju se zakonske pretpostavke za izmjenu dohodovnog cenzusa. Cilj nam je povećanje broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, istaknula je državna tajnica Ureda za demografiju Željka Josić predstavljajući izmjene Zakona o doplatku za djecu, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u Sabor.
Povećanje dohodovnog cenzusa i broja korisnika
Dohodovni cenzus, dodala je, povećava se sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140 posto.
- Kako bi raspodjela doplatka bila pravednija, predlaže se i povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet. U skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno se predlaže i povećanje svote doplatka za korisničke skupine i to u iznosu od 30 do 60 eura - kazala je dodavši kako se prvi razred odnosi na obitelji koje su i u najvećoj potrebi pa se na njih odnosi i najviša svota doplatka.
- Bitno je naglasiti kako pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje u iznosu od 66 eura. S ovim će izmjenama sva kućanstva s dohotkom od 618 eura po članu moći ostvariti pravo na doplatak za dijete, odnosno na novčanu potporu radi uzdržavanja i odgoja djece, a imat ćemo i dvostruki broj korisnika - poručila je Josić.
Prošle godine, navela je, prosječno je 126.000 korisnika primalo doplatak za oko 247.000 djece, a ovim izmjenama očekivani broj korisnika će biti 271.000 za 511.000 djece.
Za provedbu Zakona planirana su 262 milijuna eura u idućoj godini.
- Ovo je nastavak mjera koje Vlada provodi u cilju ulaganja u roditeljstvo, bolju kvalitetu života djece i naših obitelji, što smo do sad učinili i kroz ulaganja u sustav roditeljskih i rodiljnih potpora. Kada govorimo o mjerama stvaranja povoljnijih ekonomskih uvjeta za obitelj, doplatak za djecu je komplementaran mjerama, ne samo pronatalitetne, već i porezne politike - kazala je državna tajnica.
Umjesto četiri naknade uvodi se jedna
Vlada je konačno usvojila i Zakon o inkluzivnom dodatku i poslala ga u saborsku raspravu.
- Vlada je prije dvije godine krenula s cjelovitom reformom sustava socijalne skrbi i stvaranjem transparentnijeg, učinkovitijeg i pravednijeg sustava, a prije svega, fokus smo stavili na korisnike osoba s invaliditetom. Podsjetit ću da smo upravo s ciljem osiguravanja potrebnih usluga donijeli Zakon o osobnoj asistenciji, a nastavak reforme je i donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, kojim se prvi put objedinjuju naknade utemeljene na invaliditetu - pojasnio je ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić.
Kroz Zakon će se objediniti pravo na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, na doplatak za dijete u uvećanom iznosu i pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe s invaliditetom.
- Inkluzivni dodatak predstavljat će novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom i to u svrhu prevladavanja različitih prepreka te ne bi predstavljao prihod u smislu zakona kojima se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Cilj je postići pravedniju raspodjelu navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta - dodao je Piletić.
Visina iznosa inkluzivnog dodataka, naveo je još, razvrstava se u pet razina ovisno o stupnju oštećena zdravlja.
- Za prvu razinu osigurava se najveći iznos dok za petu najniži. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogu ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen treći i četvrti stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti i to sukladno metodologiji vještačenja, a koje imaju status osoba s invaliditetom sukladno Zakonu o registru osoba s invaliditetom. Pravo na dodatak četvrte i pete razine, neovisno o statusu osoba s invaliditetom, mogu ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen drugi i treći stupanj invaliditeta, dok pravo kroz svih pet razina imaju djeca kojima je utvrđen drugi, treći i četvrti stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom - poručio je naglasivši kako Vlada osnovicu definira u suradnji sa Savezom udruga s invaliditetom.
- Prihvatili smo njihov prijedlog da prva početna osnovica bude 120 eura umjesto predloženih 100 eura pa bi onda za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, druge razine 480 eura, treće razine 432 eura, četvrte razine 162 eura i pete razine 138 eura - kazao je.
Tako će umjesto četiri naknade postojati samo jedna, kao i samo jedno vještačenje, iznos naknada za sve korisnike bit će veći, osnovica 120 eura, sumirao je ministar dodavši kako je fiskalni učinak primjene Zakona 506 milijuna eura, odnosno 265 milijuna više za 2024.
Zakon o inkluzivnom dodatku bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja, a o doplatku za djecu 1. ožujka.