Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je Zakon o HEP-u kojim će Vlada osigurati prodaju 25 posto, minus jedna dionica, te tvrtke. Kad? Kako? Pošto? Zašto?
POGLEDAJTE VIDEO:
To se ne zna, ali nisu to jedine nepoznanice u poslu - ili šibicarenju - stoljeća. Koja je vrijednost tvrtke? Kakav je status zemljišta na kojemu su sagrađene elektrane? Na njih je kao vlasnik upisana država. Hoće li, nakon IPO-a, Ina i HEP biti uvezane u energetski holding? Žele li Mađari uopće prodati svoj udio, zašto bi to činili i po kojoj cijeni? Na ta pitanja Vlada nema odgovore ili ih ne želi javno reći, kao što nema odgovora ni na pitanje - tko će, renacionaliziramo li našu naftnu kompaniju, uspješno voditi njezino poslovanje? Problem je i to što je Ina ekonomski sve bolesnija, a HEP sve zdraviji. Dobit HEP-a je 2014. bila 1,35 milijardi kuna, 2015. godine bila je 1,8 milijardi kuna, 2016. oko 2 milijarde kuna, a 2017 će, prema procjenama, biti čak 2,7 milijardi kuna!
Dobit, dakako, ovisi o hidrometeorološkim okolnostima. Dionice HEP-a nominalno vrijede 20 milijardi kuna, no stvarna je vrijednost znatno veća, neki misle i 20 milijardi dolara. No HEP nije uknjižen na svu imovinu i to je ozbiljan problem.
Rezultati Ine zadnjih godina padaju. U 2015. godini Ina d.d. bilježi gubitak od 1,2 milijarde kuna, a Ina grupa 1,4 milijarde. Godinu dana ranije Ina d.d. poslovala je sa 631 milijun kuna dobiti, ali je grupa imala minus od 1,9 milijardi kuna. Ta se tendencija nastavlja.
Most i HDZ se slažu oko toga da Hrvatska treba kupiti dionice Ine, no čini se da se ne slažu oko toga da treba prodati dionice HEP-a. Miro Bulj traži da ta operacija ide na referendum.
No to nije sve. Božo Petrov u listopadu se protivio tome da Martina Dalić odlučuje o Ini.
- Načelno mogu reći: ako je supružnik unutar uprave jedne od tvrtki, onda bi se ona trebala izuzeti - rekao je Petrov.
Uz to, dubinsko snimanje tvrtke uzelo bi oko pola godine, a priprema IPO-a još toliko.
Dalić: HEP je naš, energetski smo suvereni
Po svim našim i EU zakonima, zadržavanje 75 posto plus jedne dionice znači da HEP ostaje pod potpunom kontrolom države kao što je i sada, sa 100 posto vlasništva. Vlasništvo države nad tolikim udjelom u HEP-u regulirat će se posebnim zakonom, rekla je potpredsjednica Vlade. Hrvatska će zadržati potpunu kontrolu nad elektroenergetskim potencijalom, dakle 75 posto plus jednu dionicu HEP-a.