Svakoga dana u Hrvatskoj zbog korone umire sve više ljudi i postaje jasno da na nove, strože mjere nije trebalo dosad čekati. Korona je stalno dva koraka ispred mjera i odnosi sve više ljudskih života. Zbog oklijevanja i čekanja moglo bi nam se dogoditi da na kraju moramo uvesti one najteže mjere, upozoravaju stručnjaci, komentirajući nove odluke.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Redom, od nedjelje, 22. studenog do 15. prosinca ograničava se broj ljudi na javnim okupljanjima do 25 osoba umjesto dosadašnjih 50. Na svadbama može biti 15 umjesto 30 osoba, na sprovodima 25 - pet manje nego dosad. Sućut se ne smije izražavati bliskim kontaktom. Na privatnim zabavama može biti 10 ljudi, pet manje nego dosad.
Zabranjuje se rad noćnih klubova, kasina i automat klubova, a ugostiteljskim objektima skraćuje se radno vrijeme do 22 sata. Na svim ugostiteljskim objektima i trgovinama obavezna će biti obavijest o najvećem dopuštenom broju kupaca, odnosno gostiju unutra. Uvodi se i zabrana prodaje alkoholnih pića od 22 do 6 sati. Tamo gdje nema ograničenja broja na 25 osoba, kao što su kulturne izvedbe, kino projekcije, muzeji, vjerski obredi, sjednice predstavničkih tijela - broj osoba koje unutra mogu biti ograničava se na veličinu prostora tako da za svaku osobu budu osigurana četiri četvorna metra površine. Sva javna događanja morat će završiti u 22 sata.
Sportska natjecanja će se održavati i dalje bez gledatelja. Na zahtjev lokalnog stožera Varaždinske županije, tamo se uvode još strože mjere i to odmah od danas. Trajat će naredna dva tjedna. Zabranjuju se održavanja svih javnih događanja vani na kojima je više od 20 osoba, zabranjuje se rad svih ugostiteljskih objekata, uz izuzetak pripreme i dostave hrane, obustavlja se i rad kina, zabranjuju izložbe, kulturno-umjetnički programi, sajmovi, sva sportska natjecanja, čak i treninzi, zatvaraju se sportski centri. Strože mjere je Nacionalni stožer prihvatio i za Osječko-baranjsku te Grad Daruvar, ali ministar Božinović nije rekao koje su to.
Hrvatska je ušla u kritičnu fazu drugog vala pandemije, u kojoj će morati pažljivo balansirati mjere tako da zaštiti i svoj zdravstveni sustav i svoju ekonomiju, ali i da održava javni red i mir. S istim izazovima nose se ovih dana i sve druge zemlje Europe, ističe za 24sata akademik Igor Rudan, profesor biomedicine na Sveučilištu u Edinburghu i član Kraljevskog društva Britanske akademije znanosti. Glavni ciljevi odgovora na drugi val pandemije sad više nisu toliko jasni kao što su bili u prvom valu, kad je prioritet bio spasiti što više ljudskih života, a za odgovor na druge probleme bilo je više mogućnosti nego danas, dodaje. Ipak, diljem svijeta pokazalo se da je zanemarivanje javnozdravstvene krize ubrzo dovelo i do problema u ekonomiji, ali i sigurnosnom stanju. Većina naših epidemiologa i znanstvenika iz područja biomedicine već dulje upozorava da je Hrvatska u sve težoj situaciji s obzirom na širenje epidemije. Zato je pooštravanje mjera razuman potez Vlade u ovakvim okolnostima, kaže prof. Rudan.
Drugi val je vrlo težak
- Međutim, situacija u Europi pokazuje da drugi val pandemije ima toliku snagu i intenzitet da ga je teško kontrolirati i još oštrijim mjerama od ovih u Hrvatskoj. Zato nam predstoje vrlo teški tjedni, tijekom kojih će naš zdravstveni sustav biti pod najvećim pritiskom u novijoj hrvatskoj povijesti - zaključuje akademik Rudan.
A prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog na švicarskom Federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu dojma je da prethodne mjere nisu bile dovoljno restriktivne, ili ih se nije slijedilo, pa da bismo se vrlo brzo mogli naći, upozorava on, u situaciji da se moraju uvesti mnogo strože mjere.
- Prema svim indikatorima, trenutačna situacija u Hrvatskoj je teška što se tiče broja oboljelih i opterećenosti zdravstvenog sustava. Već i podatak da je danas preminulo 57 ljudi, uz više od 30 posto pozitivnih testova, jako su zabrinjavajući. Nisam uvjeren da će danas uvedene dodatne mjere biti dostatne - smatra prof. Ban.
U Dubravi svaki peti umire
Pulmolog iz KBC-a Rebro, sad premješten u KB Dubrava na rad s Covid pacijentima, dr. Saša Srića, upozorava da situacija više nije samo alarmantna. Neodgodivo, dodaje, treba uvesti još strože mjere, poput policijskog sata ili lockdowna. U protivnom će se zdravstveni sustav potpuno slomiti, kaže.
Koliko je ozbiljno, pokazuju brojevi iz KB-a Dubrava kao Covid centra za Zagreb i iz još nekoliko županija. Od dosad hospitaliziranih 1286 bolesnika, do 17. studenog ondje ih je umrlo 267, dakle više od 20 posto. Na respiratoru je preminulo 65 posto onih kojima je trebala mehanička ventilacija. Umiranje na respiratoru češće je, nažalost, nego preživljavanje i oporavak.
Zaključno sa 17. studenog, u Intenzivističkom centru su primili 232 bolesnika, od kojih ih je preminuo čak 121, dakle 52 posto. A u Respiratornom centru ih je do istog datuma preminulo 146, što je 65 posto. Prosječna dob bolesnika u Intenzivističkom centru je 74 godine, najčešće su muškarci i bolesnici s najmanje tri komorbiditeta. Najčešće su to visoki tlak, dijabetes i srčano zatajenje. Na intenzivnoj su 62 bolesnika, od kojih 59 na respiratoru, a u cijeloj bolnici njih 386. Zauzeto je 70 posto respiratora.