Predstavnici Vlade predstavili su uredbe o koeficijentima za državnu te javne službe temeljem kojih se, po riječima resornog ministra Marina Piletića, može očekivati da će plaće za ožujak, s isplatom u travnju zbog povećanih koeficijenata u prosjeku rasti 13,5 posto. Državni proračun to će stajati 880 milijuna eura.
Uredbe se predstavljaju s prikazanim novim koeficijentima najzastupljenijih radnih mjesta u državnoj i javnim službama, s vidljivim učincima kompletne reforme na plaće, najavljeno je iz Vlade.
- Kada govorimo obuhvatu, reforma obuhvaća 244.000 državnih službenika i namještenika. Broj radnih mjesta smanjen je s 2500 na 862 radna mjesta, a u javnim službama na 400 radnih mjesta - rekao je ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica.
Podsjetio je kako je osnovica za rast plaća od 2017. narasla za 40 posto te naglasio kako su ovom reformom ostvareni slijedeći ciljevi.
- Jednake plaće na poslovima iste složenosti, veće povišice za deficitarna zanimanja, objektivno vrednovanje radnih mjesta i uspostava Vijeća za praćenje sustava plaća u kojemu će biti i predstavnici sindikata. Dodao je i kako najniža prosječna plaća za radna mjesta službenika sa srednjom stručnom spremom iznosi 1000 eura - rekao je Malenica.
Novi koeficijent za mjesto sudskog savjetnika bit će 2,15 (sadašnji je 1,552) čime bi neto plaća iznosila 1629 eura. Katastarske referent imat će koeficijent 1.8 i plaću 1382 eura, pozrezni 1.72 i 1326 eurra, carinik 1,58 i neto plaću 1227 eura, pravosudni policajac 1,58 i 1227 eura, a policijski službenik 1.60 i neto plaću od 1241 eura.
Povećani su i koeficijenti i inspektorima (na 1.80) kojima će neto plaća biti 1382 eura, informatičkim savjetnicima (2.05) 1558 eura, zapisničarima u tijelima sudbene vlasti (1,4) 1100 eura, referentima (1.38) 1086 i namještenicima IV. vrste (1,06) kojima će neto plaća iznositi 870 eura.
Uredbu koja se odnosi na preguliranje plaća u javnom sektoru predstavio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Novi koeficijent učitelja i nastavnika bez napredovanja trebao bi iznositi 1,97. Nastavnicima koji napreduju u zvanje mentora koeficijent bi iznosio 2,17, savjetnicima 2,38, a nastavnicima u najvišem, zvanju izvrsnog savjetnika, koeficijent bi iznosio 2,62. Kada je riječ o ravnateljima škola novi koeficijent iznosio bi od 2,60 do 3,00, dok bi ravnatelj izvrsni savjetnik u školi s najvećim brojem učenika imao koeficijent 3,99.
Koeficijent asistenata na fakultetima bio bi isti kao i za nastavnike u školama koji nisu napredovali - 1,97. Za docente se predlaže 2,80, za izvanredne profesore 3,10, a za redovite profesore 3,60. Dekani fakulteta s do 200 zaposlenih imali bi koeficijent 4,00, dekani na fakultetima s 200 do 500 zaposlenih - 4,50, a oni s preko 500 zaposlenih - 4,60. Novim prijedlogom uredbe predlaže se za prorektore koeficijent 5,30, a za rektore 6,00.
Ukupno prosječno povećanje za sve djelatnike u zdravstvu bit će 11,8% u rasponu od 6% do 35,8%.
Plaća liječnika specijalista raste s 1771 na 2500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 3500 eura, što je rast od 40%. Plaća liječnika bez specijalizacije raste s 1592 na 1968 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2500 eura, što je rast od 23%. Plaća liječnika na specijalizaciji raste s 1500 na 1850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2400 eura, što je rast od 23%.
Plaća magistre sestrinstva raste s 784 eura na 1700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1900 eura, što je rast od 116%. Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) raste s 615 eura na 1149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1300 eura, što je rast od 86%.
Pojedini sindikati nisu zadovoljni s povišicama, pa se najavljuju i štrajkovi. Najveće nezadovoljstvo iskazali su liječnici i profesori. Sindikati imaju dva tjedna da odgovore na prijedlog Vlade.