Meni je veliko zadovoljstvo da se danas održava treća zajednička sjednica, druga u mom mandatu. Cilj sjednice je nastavak i iskrenog i kontinuiranog, ustrajnog partnerstva BiH i RH u svim aspektima suradnje. Ovakve sjednice služe kao svojevrsni putokaz i okvir međuresornoj suradnji, koja će se odvijati u razdoblju pred nama, poručio je premijer Andrej Plenković na početku zajedničke sjednice Vlade i Vijeća ministara BiH u Zagrebu.
A samo noć ranije, pisali su BiH mediji, bilo je upitno hoće li se sjednica uopće održati i to zbog nesuglasica oko jedne točke dnevnog reda, a koja se odnosi na pitanje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
'Živimo u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima i proces puta BiH u EU važniji je nego ikada prije'
BHRT je sinoć objavio da nije postignut dogovor, a ministar sigurnosti Nenad Nešić je za N1 rekao da ministri iz Republike Srpske neće biti na sjednici ako te točke ne bude na dnevnom redu. Naša Vlada ga je objavila tik pred sjednicu, a na njemu se naposljetku, među 30 točaka, našla i ova.
- Naša politička volja za podrškom BiH je zaista snažna, BiH je naša susjedna prijateljska zemlja, koju poštujemo, poštujemo njen teritorijalni integritet, njeno ustrojstvo i s te strane smo koncipirali zajednički sjednicu u tri segmenta - prvi je da snažno podržimo daljnju europsku perspektivu BiH, osobito nakon što je stekla status kandidata u prosincu prošle godine, a za što smo se mi godinama vrlo čvrsto zalagali, drugi je da unaprijedimo daljnju gospodarsku, prometnu, prekograničnu i energetsku suradnju i treće da BiH bude stabilna i da što bolje funkcionira u interesu svih konstitutivnih naroda i građana BiH - naveo je Plenković.
Živimo u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima i proces puta BiH u EU važniji je nego ikada prije, dodao je.
- Želim vam čestitati u ovih prvih pola godine na brzom formiranju središnje vlasti, a posebno na učinkovitosti rada Vijeća ministara. Vrlo ozbiljno ste prionuli reformskim zahvatima na dobrobit svih građana BiH. Ovo je prilika da emancipiramo sve teme i da svi članovi Vlade postanu svjesni širine zajedničkih pitanja, koji su od interesa za obje zemlje. Činjenica da smo došli na četiri milijarde eura robne razmjene, čime smo ju povećali za 50 posto u odnosu na 2021., govori o intenzitetu naših odnosa i ulaganjima iz RH u BiH, kojih je za sada 1,3 milijardi eura, što znači da je Hrvatska nakon Austrije drugi najveći ulagač u BiH - naglasio je.
'Novi međunarodni položaj Hrvatske s članstvom u Schengenu i eurozoni su prilika i za BiH'
Vlada želi intenzivirati infrastrukturno, ali i energetsko povezivanje s BiH, dodao je.
- Želimo da se nastave radovi na koridoru 5C, koji je od strateškog značaja, a i da unaprijedimo sve projekte koji se tiču mostova, prijelaza preko Save. U kontekstu energetske krize, želim ponoviti da je Hrvatska prije nekoliko godina donijela dalekovidnu i stratešku odluku, a to je da investira u terminal za ukapljeni plin na Krku, čije smo kapacitete povećali na 6,1 milijardu kubika, čime omogućujemo da postane regionalno čvorište za opskrbu plinom, ne samo za Hrvatsku, nego i za nama susjedne zemlje. I želimo da se realizira projekt južne interkonekcije od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema BiH - kazao je.
Novi međunarodni položaj Hrvatske s članstvom u Schengenu i eurozoni su prilika i za BiH, istaknuo je još premijer.
- Mi ne želimo da naše članstvo u Schengenu predstavlja svojevrsnu barijeru za građane BiH, naprotiv, želimo da se maksimalno omogući fleksibilnost komunikacije i prelaska granice. Podržat ćemo BiH na putu prema EU, kao i unaprjeđenje odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom kao članica NATO-a - rekao je i podsjetio kako je naša Vlada podržala odluke visokog predstavnika u BiH Schmita prije nekoliko mjeseci jer su ih, istaknuo je, doživjeli kao okvir za učinkovitije funkcioniranje institucija BiH i još skladnije odnose unutar zemlje.
- Svi napori koje je Hrvatska uložila bili su principijelnog karaktera i usmjereni, ne samo prema zaštiti prava hrvatskog naroda, nego boljitku čitave zemlje. Veselimo se da ćemo danas proći kroz ovaj katalog brojnih tema, koje nas povezuju i nastojati tražiti rješenja za ona pitanja gdje stajališta možda još i nisu u potpunosti usuglašena - zaključio je.
Krišto: 'Zahvalila bih za nesebičnu pomoć tijekom brojnih projekata koje je Hrvatska realizirala u BiH'
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, zahvalila je premijeru i cijelom timu na uloženom trudu kako bi se zajednički organizirala ova današnja sjednica.
- Ima doista veliki značaj u potvrđivanju naših dosadašnjih dobrih i prijateljskih odnosa, ali i spremnost za unaprjeđenje daljnje suradnje. Bilateralni odnosi između RH i BiH temelje se na zajedničkim povijesnim i kulturnim vezama, ali su usmjereni i prema budućnosti. Odnos je partnerski i dobrosusjedski, što omogućuje da sva otvorena pitanja rješavamo u tom duhu. Svjesni smo iznimnog značaja i presudne uloge Vlade RH u procesu donošenja odluke EU Vijeća od 15. prosinca 2022. i na tome vam doista hvala - poručila je dodavši kako je RH jedan od najznačajnijih gospodarskih i trgovinskih partnera BiH.
- Zahvalila bih i za nesebičnu pomoć tijekom brojnih projekata koje je Hrvatska realizirala u BiH. Vaša predanost i posvećenost bili su neizmjerno vrijedni za postizanje naših ciljeva. Sama težina pojedinih točaka današnje sjednice govori u prilog tome da smo spremni zajednički uložiti napore i iznaći adekvatno rješenje koje je prihvatljivo za obje zemlje - kazala je.
Prema najavi, nakon sjednice je predviđeno i potpisivanje sporazuma i izjave za medije premijera Plenkovića te predsjedateljice Krišto.