>>> Pratite uživo:
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na boravak u Bruxellesu.
- Imamo čvrsta jamstava predsjednika EK da će Hrvatska tijekom zadnjeg tjedna njegovog mandata dobiti pozitivnu ocjenu oko ispunjavanja kriterija za Schengen - kazao je premijer.
Nakon što Komisija da pozitivnu komunikaciju prema Vijeću, slijedi rasprava u kontekstu samoga Vijeća.
- Kada će se ta odluka donijeti, teško je konkretno predvidjeti, ali mi ćemo raditi na tome budući da je dobro i za nas i za EU, a naročito za naše susjedne zemlje, da Hrvatska što prije pristupi Schengenskom prostoru - kazao je Plenković.
Napomenuo je da je Hrvatska bez postavljanja bodljikavih žica i dizanja fizičkih barijera, boljim korištenjem tehnologije osigurali kontrolu naše i vanjske granice EU.
Među ostalim Plenković je ustvrdio da je Hrvatska jedina uspješna priča na jugoistoku Europe. Osvrnuo se i na sastanke s predstavnicima Hrvata iz Crne Gore u Banskim dvorima.
- Moramo i dalje pomagati Hrvate u Crnoj Gori, ali i Sloveniji i zalagati da se se njihov status izjednači s onim kakav ima slovenska manjina u Hrvatskoj. To su naše zadaće - kazao je Plenković.
Odbijenicu Vlade dobili su zakonski prijedlozi oporbe. Izmjene Zakona o sprječavanju zlouporabe droge koji je predložio Ivan Pernar nije prihvaćen jer je istovjetan ranijem prijedlogu Živog zida i Snage, na koje je Vlada već dala odgovor i smatra ga neprihvatljivom.
Odbijen je i SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o izboru predsjednika RH, a resorni ministar Ivan Malenica napomenuo je da izmjena izbornog zakonodavstva uoči izbora nije u skladu sa stajalištem Ustavnog suda ni Kodeksom Europske komisije prema kojima bi se trebalo suzdržati od donošenja takvih izmjena godinu dana prije izbora.
Vlada je odbacila prijedlog Mosta o ponovnom prebrojavanju potpisa birača i njihove vjerodostojnosti iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma građanske inicijative 'Narod odlučuje' o promjeni izbornog zakonodavstva, kao i građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj".
Ministar Malenica navodi da je apsolutno pogrešna navedena pretpostavka da je nevažećih potpisa dvostruko manje kad ih provjerava Državni zavod za statistiku nego kad provjeravaju Ministarstvo uprave i APIS. Napominje da je Zavod za statistiku samo odredio veličinu uzroka potpisa birača za provjeru i na temelju provjerenog uzorka od strane APIS-a procijenio broj vjerodostojnih potpisa birača.
- Ostali razlozi, koje predlagatelji navode, nisu osnovani ni uvjerljivi da bi na bilo koji način doveli u potanje vjerodostojnost i pravilnost provedenog potpisa te vjerodostojnost potpisa - poručio je ministar uprave.