Kao što vidimo, presuda Vrhovnog suda dovela je do velikih podjela u američkom društvu. Naravno da je, s obzirom na pitanje prekida trudnoće, koje je izrazito kompleksno, oko kojeg je nerijetko vrlo teško, često i nemoguće postići konsenzus, bitno da sagledamo ovu situaciju koja je postala politička tema i u Hrvatskoj, istaknuo je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade govoreći o odluci američkog Vrhovnog suda kojom je ukinuta povijesna presuda o pravu na pobačaj.
Naglasio je kako je želja ove Vlade i HDZ-a da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, ali da se to ne postiže zabranom.
PRATITE UŽIVO:
'Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja'
- Mi, kao stranka desnog centra i demokršćanska stranka, se zalažemo za zaštitu života, za koji smatramo da počinje začećem, ali isto tako poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistike i iskustva drugih zemalja pokazuje da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, a mogu ih učiniti nesigurnima i opasnima za život i zdravlje žene. Želim naglasiti da ova presuda neće utjecati na Hrvatsku - poručio je dodavši kako je u Hrvatskoj pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, za koji je Ustavni sud ocijenio da je u skladu s Ustavom.
- Zabrana prekida trudnoće bila bi protuustavna, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće - rekao je.
'Nećemo pristati na oporbeni prijedlog izmjene Ustava o pravu na pobačaj'
Poručio je oporbi da izmjene Ustava da se u njega vrati pravo na pobačaj, a što je inicirao SDP, neće podržati.
- Nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena ni potrebe za unošenjem odredbi o već postojećem pravu u Ustav. Na takve izmjene mi nećemo pristati - naglasio je i pozvao oporbu da bude konstruktivna i da, s druge strane, oni podrže HDZ-ove predložene izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koje se tiče pitanja referenduma.
- Jer je upravo taj prijedlog usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Ministar Malenica i cijela parlamentarna većina itekako znaju što je smisao novog Zakona o referendumu i smisao promjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te u konačnici smisao ograničenih, precizno definiranih promjena Ustava - poručio je premijer.
Istaknuo je kako je u Solunu u Grčkoj uhićen Jovan Cvetić, osumnjičen za kaznena djela protiv čovječnosti, za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991.
- Riječ je o uhićenju koje je nastalo na temelju pravnih naloga hrvatskih tijela i pokazuje da Hrvatska i njene institucije vodi računa procesuiranju ratnih zločina i privođenju pravdi svih onih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu. Očekujemo isto tako od Grčke da poduzme sve aktivnosti kada je riječ o izručenju - poručio je.
'Imamo porast broja novozaraženih koronom, no ne događa se veći broj hospitalizacija i smrti'
Osvrnuo se i na epidemiološku situaciju koju dugo nitko od vodećih nije spominjao.
- U posljednje vrijeme imamo porast broja zaraženih korona virusom, u ponedjeljak smo imali sastanak sa Stožerom, no ne događa se veći broj hospitalizacija i smrti. Možemo reći oprez, posebno naših starijih sugrađana, neka se čuvaju i paze. Pratimo situaciju u drugim zemljama, nitko ne poduzima neke ozbiljnije mjere. Ono što se može očekivati su preporuke HZJZ-a da se krene s novim krugom cijepljenja najesen - poručio je.
Govoreći o turističkoj sezoni, Plenković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim brojkama koje su na 80 posto onih iz rekordne 2019.
- Imamo do sada 5,6 milijuna dolazaka, 24 milijuna noćenja, na autocestama su gužve, to je dobro za hrvatski turizam i ekonomiju - rekao je.
Naglasio je i kako je Europsko vijeće potvrdilo da Hrvatska od 1. siječnja iduće godine ulazi u eurozonu.
- 31. ožujka smo ispunili sve obaveze i izrazito pozitivna ocjena EK. Formalno još ostaje da se usvoji mišljenje u Europskom parlamentu i konačna odluka bit će 12. srpnja. Mi ćemo usvojiti veliki paket zakona - rekao je podsjetivši kako od početka rujna počinje dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima.
Istaknuo je kako su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za ulazak u EU.
- Po prvi puta je na našu inicijativu usvojena i formulacija prema kojoj je Europsko vijeće spremno dati i BiH kandidacijski status uz ispunjenje reformi - rekao je.
Vijeće je poslalo, dodao je, Europskom parlamentu izvješće prema kojem Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Schengen.
- Očekujem da ulazimo s 1. siječnja 2023. To će biti točno 9,5 godina od našeg ulaska u EU - rekao je istaknuvši kako tu sve ide prema planu.
Imat ćemo najbolji kreditni rejting u investicijskoj razini po sve tri agencije ikada, naglasio je.
- Tu je bila i potpredsjednica EK Dubravka Šuica, ispunili smo 35 kriterija prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i EK nam je uplatila prvu ratu od 750 milijuna eura - rekao je.
Dodao je kako novu tranšu u istom iznosu očekujemo u prosincu.
Uskoro opširnije...