Premijer Zoran Milanović na početku 84. sjednice Vlade odmah je prešao na dnevni red koji je prihvaćen te su uslijedila četiri zakona koji se trebaju pravno uskladiti sa zakonima EU. 

Riječ je o nacrtu konačnog prijedloga Zakona o rudarstvu, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini te Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. godine o građanskoj inicijativi i Nacrt prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate.

Linić: Ukidamo porez na neprženu kavu

Ministar financija Slavko Linić predstavio je posebni porez na kavu i bezalkoholna pića. Kazao je kako su do sada te proizvode porezno regulirala dva zakona. 

- Zbog neusklađenosti s propisima EU, do sada smo imali diskriminaciju uvoza s obzirom na način oporezivanja. S obzirom na 1. srpnja, bilo je bitno promijeniti ovaj zakon, i mislimo da ih možemo metnuti zajedno - rekao je Linić i dodao kako je očekivani prihod od poreza na kavu 110 milijuna kuna, a sokova 114 milijuna kuna. 

- Nećemo oporezivati proizvode koji se smatraju hranom, to su prirodni sokovi, vode bez okusa i sokovi od povrća kao zdravstveni proizvodi. Voda s dodatkom šećera ocjenjujemo da možemo oporezivati jer nije prirodan proizvod. Ukidamo porez na neprženu kavu - rekao je Linić. 

Linić: Građanima otpisujemo kamatu

Vlada je u Sabor poslala Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba kojim se prema riječima ministra financija Slavka Linića građanima pomaže u dužničkoj krizi. Država od građana potražuje ukupno 12,7 milijardi kuna od građana koji su ostali dužni na ime prometa nekretninama, ali i oni koji su se okušali u poduzetništvu, a ostali su dužni poreze i doprinose za sebe ali i radnike. Od ukupnog duga glavnica iznosi 7 milijardi kuna dok je 5,7 milijardi kuna na ime kamata.

- U potpunosti ćemo otpisati kamate, a obzirom da je glavnicu teško otplatiti odjednom građanima se daje mogućnost da dug, ovisno o njegovoj visini, uplate u ratama kroz najduže 60 mjeseci odnosno 5 godina - rekao je Linić.

Osim što država ovim zakonom želi osigurati naplatu u proračun, Linić kaže da i je cilj pomoći građanima da vrate svoje dugove, a možda i neke od njih vratiti u svijet poduzetništva.

Naplata glavnice duga bit će uz kamatnu stopu od 4,5 posto a Linić ističe da je to najmanja kamata koju su mogli osigurati, a smatra i da ona nije destimulativna.

Bauk: Rok za davanje imena djetetu smanjujemo na mjesec dana

Vlada je donijela i Nacrt prijedloga Zakona o carinskoj službi koji bi trebao biti jedan od glavnih instrumenata borbe sa sivom ekonomijom.

U saborsku proceduru poslan je i nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama.

Ministar Arsen Bauk rekao je kako se ovim Zakonom predviđa uvođenje matica u elektronskom obliku, prije svega matica rođenih i vjenčanih. Novost je i rok davanja imena novorođenom djetetu koji se s dva mjeseca smanjuje na mjesec dana.

- Za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se ne iskazuju podaci o promjeni spola i imena - rekao je Bauk.

Vrdoljak: Za restrukturiranje dajemo 380 milijuna kuna

Vlada na sjednici u četvrtak dala suglasnost na tekst Ugovora o prodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva Brodotrogir i Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama kao sredstva osiguranja za ispunjenje ugovornih obveza kupca.

- Za restrukturiranje Vlada će izdvojiti 380 milijuna kuna za dodatno nastale troškove i gubitke. Kupac, odnosno investitor donosi nam 2,4 milijarde kuna ulaganja kroz razdoblje do 2016. godine - objasnio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Pusić: Pozivamo izbjegle da se vrate u Hrvatsku 

Ministar Branko Grčić predstavio je prijedlog odluke o stambenom zbrinjavanju povratnika - bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi.

- Produljuje se rok za prijavu svih onih potencijalnih korisnika izvan područja posebne državne skrbi.  Rok se produžuje jer je već nekoliko mjeseci traje i regionalni projekt u kojem sudjeluju i BiH, Crna Gora i Srbija. To je jedan regionalni program kojim bi htjeli riješiti stambeno pitanje onima koji su u izbjeglištvu kao posljedica ratova na ovom području - objasnio je Branko Grčić.

Ministrica Vesna Pusić dodala je kako je Hrvatska u procesu izlaska iz statusa zemlje s produženom izbjegličkom situacijom. 

- To je dio projekta kako bi cijela regija izašla iz ove situacije. Tako želimo i skinuti Hrvatsku s popisa zemalja s produljenim izbjegličkim statusom i pozivamo sve koji su izbjegli iz Hrvatske da se vrate i da svoje stambeno pitanje riješe ovdje - dodala je Pusić.

Naplata za korištenje tunela Sveti Ilija 16 kuna s PDV-om

Na Vladi je usvojena o odluka o naplati cestarina za upotrebu tunela Sveti Ilija, koji će biti pušten u promet 1. svibnja. Procjenjuje se da će prosječan promet tijekom godine iznositi 4200 vozila, a ljeti 8600 vozila. Cestarina će iznositi 16 kuna plus PDV.

- Ne možemo biti demagozi. Ako nešto košta...košta. I u Austriji se plaća korištenje tunela i autocesta. Ako je cilj da se pokriju troškovi održavanja onda treba uskladiti cestarinu. Inače je to više od troškova održavanja, nadam se da ste to precizno izračunali - komentirao je Milanović.