Više od trinaest godina od početka postupka i dvije godine od posljednje presude kojom je Ivo Sanader, nakon dvije osuđujuće, nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi Hypo, Visoki kazneni sud u utorak je na sjednici vijeća saslušao Uskokovu žalbu, kao i odgovor Sanaderovih branitelja Čede Prodanovića i Jadranke Sloković.
Videolinkom se iz Kaznionice u Lipovici, gdje trenutno izdržava kazne po ostalim presudama, javio bivši premijer Ivo Sanader. Ovo je posljednji postupak koji mu je ostao, odnosno koji još nije pravomoćno završen. Od ukupno pet koji su se vodili protiv njega, u tri je pravomoćno osuđen, a u dva oslobođen.
Ukupno je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, a iza rešetaka je već proveo više od polovice kazne. No, puštanje na uvjetni otpust ne može zatražiti dok svi kazneni postupci protiv njega, pa tako i ovaj posljednji, nisu pravomoćno okončani.
Visoki kazneni sud odluku će donijeti na zatvorenim dijelu sjednice, a ukoliko bi presudu ukinuli, budući da je već bila ukidana, morali bi sami provesti raspravu i donijeti presudu, što se dosad, barem koliko je poznato, još nije dogodilo.
Uskok se na presudu žalio zbog bitne povrede kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
- Obrazloženje nije potpuno jasno, iz njega nije posve razvidno koje je činjenice sud smatrao da su odlučne prilikom donošenja odluke. Na vrlo čudnovat način prvostupanjski sud se u presudi poziva, što na odluke Ustavnog što na presude Vrhovnog suda. Uskok smatra da su odlučne činjenice dokazane, da je nesporno da je djelo počinjeno tijekom rata, da su otvarana diplomatska predstavništva koja su Hrvatskoj bila potrebna kao i da su upravo ratne prilike omogućile okrivljenome da se nađe u poziciji u kojoj se može pribaviti imovinska korist, kao i da je imovinska korist nesrazmjerna u odnosu na okolnosti. Nije nužno da na strani RH nastane nesrazmjerna imovinska korist, ishođenje kredita u takvim okolnostima predstavlja štetu za RH - smatra Uskok.
Jadranka Sloković kazala je da ostaju kod odgovora na žalbu koji su predali.
- Predlažemo da se žalba odbije. Sud se u svojoj presudi rukovodio samo onime što je ostalo sporno te nije ulazio iu ostalo. Smatramo da u postupanju okrivljenoga nema tih dodatnih elemenata kažnjivosti kako bi se radilo o kaznenom djelu ratnog profiterstva. Imovinska korist nije bila nesrazmjerna i nije bila na štetu RH. Sud je vrlo pomno pratio što se događalo u drugim sudskim postupcima i recentnoj sudskoj praksi te je donio presudu u skladu s ranijim odlukama suda - kazala je Sloković, a Sanader je kratko poručio da na to nema što dodati.
Podsjetimo, teretili su ga da je, kao zamjenik ministra vanjskih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. godine zlouporabio svoj položaj i ovlasti kako bi od austrijske Hypo banke isposlovao i uzeo proviziju u protuvrijednosti od 3,6 milijuna kuna za kredit koji je ta banka odobrila Hrvatskoj za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.
U to vrijeme u Hrvatskoj je trajao Domovinski rat, a Uskok je smatrao da je Sanader iskoristio teško stanje u kojem se Hrvatska nalazila zbog oružane agresije, te je u namjeri da sebi pribavi znatnu imovinsku korist tijekom pregovora o uvjetima ugovora o kreditu s predstavnicima navedene austrijske banke, koristeći položaj pregovarača, dogovorio da mu ta banka za sudjelovanje u pregovorima, te kao protuuslugu za ulazak Hypo banke na hrvatsko tržište, isplati proviziju u gotovini, i to u visini od pet posto od odobrenog kredita.
- Nije sporno da je kazneno djelo za koje ga se tereti počinjeno tijekom razdoblja Domovinskog rata i mirne reintegracije, no to nije dovoljno kako bi se radilo o kaznenom djelu ratnog profiterstva. Naime, zakonodavac je za ta kaznena djela propisao dodatne kriterije među kojima je taj da je njime stečena nesrazmjerna imovinska korist koja je takva da ugrozi funkcioniranje države u ratnom stanju ili da znatno oslabi materijalne prilike stanovništva. Iako se 3,6 milijuna kuna može smatrati znatnom imovinskom koristi ona nije takva da bi ugrozila funkcioniranje države u ratnom stanju - obrazlagala je predsjednica sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u listopadu 2022. nepravomoćnu oslobađajuću presudu.
Osim toga, nastavila je, iznos te provizije nedvojbeno je isplaćen iz sredstava Hypo banke te država nije oštećena.
- Šteta, koja bi u tom slučaju bila počinjena, može biti samo moralnog karaktera, odnosno nematerijalna šteta za ugled Hrvatske, koju zapravo čini svaki državni dužnosnik koji čini kaznena djela bez obzira čini li ih u vrijeme rata ili ne - dodala je sutkinja.
Što se tiče osnovnog kaznenog djela, zlouporabe položaja i ovlasti, sud nije razmatrao je li ga Sanader počinio ili nije jer je to djelo, ako nema ratnog profiterstva, ionako u zastari.