Lucio Pauletić (74) rodio se u mlinu u mjestu Roč u Istri i od tada je cijeli svoj život posvetio i proveo u tome mlinu, starom 85 godina.

Mlin je prije njega imao njegov nono Lorenzo, a potom i otac Paolo. Ovaj nasmijani mlinar ima i svoju mlinaricu, suprugu Nedu, s kojom je zajedno u braku i u poslu 48 godina. Kaže da je oduvijek znao da će živjeti za mlin u kojem će svakodnevno proizvoditi pravo, domaće brašno. - To je posao iz snova i to je moje ‘bijelo zlato’. U mlinu sam od kada znam za sebe. Kad sam prohodao, već sam skakao po vrećama brašna u mlinu i od tada je to moj život. U Roču prije 85 godina nije bilo struje, a mlin je okretao dizel motor na mazut. Nakon toga je posao pokretanja mlina preuzeo konj, a upravo zbog moga mlina krajem 1937. godine povučena je struja iz Buzeta u Roč - ispričao je Pauletić, koji i danas neumorno radi u mlinu, i to po osam sati dnevno. I njegova supruga Neda pomaže mu u poslu, a dok ovaj 74-godišnjak bez problema može podići vreću brašna do 35 kilograma, ona vreće pakira, pregledava, a i radi sve drugo što treba.

- Naš mlin je 1968. godine bio prvi mlin u Istri koji radi na valjke. Moj otac je dobio tri sina, samo sam ja, kao srednje dijete, nastavio posao. Ne znam tko će mene naslijediti jer imam tri kćeri koje je život odveo drugim putevima - dodao je. Mlinar i mlinarica svakog jutra upale mlin, a pšenica koja dođe s istarskih polja sipa se prvo u koš. 
Potom odlazi u silos pa u čistionicu, koja ima četiri stroja. Na kraju slijedi pranje, a posljednje je odležavanje novog brašna barem 24 sata. Brašno iz Roča osam puta ide na sito i vraća se.

- Naše brašno nema nikakvih dodataka, štetnih sastojaka, a upravo zbog toga dolaze nam kupci iz cijele Istre, Rijeke pa i dijela Slovenije koji vole baš domaće. Problem je u Istri što se nema gdje skladištiti pšenica, pa nema velikih proizvođača. Moj mlin može proizvesti oko 2 tone brašna na dan, ali potrebe nisu tolike - rekao je Lucio. 
Ne razmišlja napustiti posao još, a kaže, radit će dok ga noge i ruke budu služile.Ovaj “doktor” za brašno kaže kako odmah prepozna koja je pšenica za njega dobra. Mora imati miris po prašini s polja. Ne smije biti plijesni, snijedi, oštećenih dijelova od mušica.