U listopadu središnja banka podigla je ključnu kamatnu stopu na 21 posto, najvišu razinu u više od 20 godina, uz objašnjenje da joj je cilj zauzdati inflaciju koja trenutno iznosi 8,6 posto i napomenu da građani očekuju visoku inflaciju. Povećanje kamatne stope izazvalo je nezadovoljstvo brojnih poslovnih čelnika, a naišlo je na kritike i u redovima vodećih ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.
"Trenutačna visoka razina ključne kamatne stope i signalizirana namjera (središnje banke) da ih namjerava podići na još višu razinu stvorile su rizik od pada gospodarstva i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti", upozorili su iz instituta TsMAKP koji savjetuje vladu.
Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza udvostručit će se na 20 posto, procjenjuju ekonomisti, uz rizik problema sa servisiranjem financijskih obaveza i bankrota.
Trenutne nerizične kamatne stope u gospodarstvu od oko 18 posto podrazumijevaju pak da prinos na početno ulaganje u petogodišnjim projektima mora iznositi najmanje 130 posto da bi bili ekonomski isplativi, naglašavaju.
Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne 'motore' inflacije, poput sve većih trošokova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglašavaju u institutu.
"Zbog poteza središnje banke ruskom gospodarstvu zapravo prijeti stagflacija, odnosno stagnacija ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.
Središnja banka tvrdi pak da bi stagflaciju i recesiju moglo izazvati 'pregrijano' gospodarstvo koje kapacitetima teško drži korak s potražnjom, u kombinaciji s nedostatkom radne snage i nekontroliranim rastom plaća.