Svjetski ubojica broj jedan visoki je tlak (hipertenzija). Ova tvrdnja vrijedi i za Hrvatsku jer je hipertenzija u 2015. godini ubila 25.694 čovjeka, što je grad veličine Đakova, Čakovca, Požege, Sinja ili Petrinje. Ujedno, svaki treći postojeći stanovnik Hrvatske ima visoki tlak.
- Od ukupnog broja umrlih u 2015. godini visoki tlak presudio je u čak 47,4 posto slučajeva. Umrlo je 14.687 žena i 11.007 muškaraca. Ove alarmantne podatke iznijelo je Hrvatsko društvo za hipertenziju povodom Svjetskog dana hipertenzije koji se obilježava 17. svibnja. Dodatno zabrinjava što čak trećina ljudi kod kojih je dijagnosticiran visoki tlak samoinicijativno ne želi uzimati lijekove. Visoki tlak je podmukla bolest i ne boli, a mnogi ljudi misle da lijekove trebaju uzimati tek kad osjete tegobu. Također, ljudi nisu svjesni da već blage vrijednosti visokog tlaka mogu voditi ka srčanom i moždanom udaru. Dodatno vole biti sami svoji majstori i više vjeruju Googleu nego nama liječnicima, pa misle da su lijekovi štetni. To nije točno. Lijekovi za visoki tlak imaju vrlo blage nuspojave te neusporedivo veću korist za pacijente - tumači prof.dr. Bojan Jelaković s KBC-a Rebro, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju.
Poražavajući su podaci i za djecu. Čak tri do deset posto djece već ima pravu hipertenziju, kaže prof.dr. Jelaković, a taj je problem povezan s pretilosti koja je kod naše djece sve češća. Što je veća kilaža u dječjoj dobi, to je veći rizik za visoki tlak. Ono dijete koje ima blago povišen tlak u ranim godinama sasvim sigurno će u adolescenciji razviti pravu hipertenziju.
- Ljudi moraju biti svjesni da visoki tlak ne oprašta i kad-tad dođe na naplatu. Kod mladih ljudi izazvat će srčani ili moždani udar već u četrdesetima, a općenito možemo reći da svatko tko ne liječi visoki tlak sigurno neće završiti dobro. Generalna je preporuka da ljudi paze što jedu, da unose što manje soli u organizam te da svaki dan odu u šetnju što doista ništa ne košta - kaže prof.dr. Jelaković.
Jer kako ističu u Hrvatskom društvu za hipertenziju, velika učestalost pretilosti, premalo tjelesne aktivnosti, previše soli, neobuzdano pijenje alkohola, kao i pušenje, temelj su poremećaja i početak hipertenzije, ali i metaboličkog sindroma, šećerne bolesti te oštećenja bubrega. U društvu također kažu da ljudi u Hrvatskoj, nažalost, teško mijenjaju svoje životne navike, a svi dosadašnji programi prevencije su pokazali vrlo malo rezultata.