Više europskih zemalja, među njima Njemačka, Švedske, Finska i Španjolska, pozvale su u ponedjeljak ruske veleposlanike na razgovor, nakon prošlotjedne smrti glavnog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, javile su svjetske agencije.
„Politički motivirani proces protiv Navaljnog, kao i mnogih drugih kritičara ruske vlade, kao i neljudski uvjeti zatočeništva pokazuju s kojom brutalnošću rusko pravosuđe postupa prema onima koji razmišljaju drugačije te također i sredstva kojima predsjednik Vladimir Putin potiskuje slobodu mišljenja“, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu.
U istom priopćenju ministarstvo od Moskve traži oslobađanje svih političkih zatvorenika u Rusiji.
„Naš respekt je upućen svim onim hrabrim građanima Rusije koji se, unatoč ogromnim pritiscima, zalažu za demokraciju i slobodu“, stoji nadalje u priopćenju, u kojem se navodi kako policija ovih dana u Rusiji privodi i „one koji polažu cvijeće u znak sjećanja na Navaljnog“.
Njemačka vlada istodobno od ruske vlade traži rasvjetljavanje okolnosti smrti Alekseja Navaljnog, koji je, prema navodima ruskih vlasti, preminuo u zatvoru prošlog petka, kao i da obitelji dopusti pristup posmrtnim ostacima.
Od petka stotine prosvjednika prosvjeduju ispred ruskog veleposlanstva u središtu Berlina.
Navaljni je 2020., nakon pokušaja trovanja, liječen u Berlinu.
Finsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da je pozvalo na konzultacije ruskog veleposlanika kako bi "naglasilo da je Rusija odgovorna (za smrt Navaljnog) i zatražilo punu i transparentnu istragu."
"Nastavljamo pozivati na puštanje svih političkih zatvorenika u Rusiji", dodalo je ministarstvo na X-u.
Švedska novinska agencija TT objavila je da je i tamošnje ministarstvo vanjskih poslova pozvalo rusog ambasadora na razgovor.
Ruski je veleposlanik pozvan na konzultacije i u Madridu.
Estonija, Latvija i Litva također su pozvale na razgovor otpravnike poslova ruskih veleposlanstava u svojim zemljama.
Na razgovorima u Tallinnu, Rigi i Vilniusu, baltičke zemlje osudile su smrt Navaljnog i ponovile da je za nju odgovoran Kremlj.
Također su pozvali Moskvu da u potpunosti objasni okolnosti smrti Navaljnog i njegovo tijelo preda obitelji.
Ministri vanjskih poslova baltičkih zemalja u zajedničkom su priopćenju također kritizirali predstojeće predsjedničke izbore u Rusiji koji, po njihovom mišljenju, neće biti ni slobodni ni pošteni.
“Zbog potpunog gušenja oporbe i neovisnih medija, nedostatka vjerodostojnih alternativnih kandidata i nepostojanja međunarodnog nadzora, ovi izbori neće imati demokratski legitimitet”, napisali su.
London je pak pozvao diplomate iz ruske ambasade već u petak navečer.
Navaljni, 47-godišnji bivši odvjetnik, umro je u petak nakon šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk u Harpu, oko 1900 km sjeveroistočno od Moskve, gdje je služio tridesetogodišnju zatvorsku kaznu, priopćeno je iz zatvorske službe.
Ruski istražitelji još nisu utvrdili uzrok smrti Alekseja Navaljnog čija je glasnogovornica kazala da su ruske vlasti odlučile zadržati tijelo pokojnog oporbenog lidera još 14 dana kako bi izvršili "neku vrstu 'kemijskog ispitivanja'"