Za sad ne bih radio nikakvu paniku dok ne dođe rezultat o kojem se točno virusu radi i kolika mu je virulencija, odnosno koliko je zarazan. Kada to saznamo, nadležna veterinarska inspekcija će propisati ili ugroženo i zaraženo područje te po tome korigirati mjere u kojima će doći do sprječavanja širenja zaraze - rekao nam je Milan Marić, doktor veterinarske medicine koji je sudjelovao u prikupljanju uzoraka s gospodarstva u naselju Staro pračno.
Naime, u srijedu na obiteljskom gospodarstvu u Sisačko - moslavačkoj županiji potvrđen virus H5N1, odnosno virus ptičje gripe. Trenutno je u procesu ispitivanje pet leševa peradi koje će trajati oko tri tjedna, a njime će se utvrditi radi li se o visoko patogenom ili nisko patogenom virusu.
- Ako se radi o visoko patogenom virusu, znači da ima veliku moć prelaska sa životinje na životinju ili s jedne vrste na drugu. O virulenciji virusa ovisi koja je njegova sposobnost da se širi unutar jedne vrste, odnosno između različitih vrsta. Iako je moguće da virus prijeđe na čovjeka, veća je vjerojatnost da prijeđe na druge životinje iz gospodarstva, recimo svinje u kojima virus može mutirati te postati invazivan za jednu u drugu vrstu. Takvi slučajevi nisu toliko česti, no mogući su - kaže veterinar.
Slučaj u Starom pračnom istražen je nakon smrti nekoliko peradi s gospodarstva.
- Sva perad s gospodarstva je uklonjena i poslana je na spaljivanje. Još pet leševa je uzeto i poslano na analizu da se vidi koja je zastupljenost virusa - kaže.
Obavezna eutanizacija peradi
Vjerojatnost pojave ptičje gripe među peradi je velika, posebno i zimskim mjesecima, kaže.
- Ptice selice dolaze u naše krajeve sa sjevera i borave ovdje. Nakon što kod nas zahladi, odlaze u još južnije krajeve. Labudovi, divlje guske i divlje patke su prirodni rezervoari virusa ptičje gripe. One rijetko obolijevaju, ali mogu širi bolest dalje u okolinu. Ljudi znaju imati gospodarstva uz vodotoke rijeka te se domaća perad tako zarazi - kaže i dodaje:
- Uputstvo Ministarstva je da se domaće ptice ne puštaju izvan ograđenog, no uzgoj gusaka je takav da se guske i patke moraju pustiti na vodu jer to zahtijeva i sam Zakon o zaštiti životinja. On diktira da ptice vodarice u uzgoju moraju imati ispust s vodenom površinom gdje će moći održavati svoje prirodne nagone i pariti se, kupati i čistiti - objašnjava Marić.
Ako se potvrdi visoko virulentan virus, sva gospodarstva u krugu od tri kilometra morat će eutanazirati svu perad.
- Najčešće u slučajevima kada dođe do pojave ptičje gripe na nekom gospodarstvu, proglašava se zaraženo područje u krugu od tri kilometra, a deset kilometara u krug od mjesta izbijanja proglašava se ugroženo područje. Tri kilometra u krugu od mjesta izbijanja mora se eutanazirati sva perad, a deset kilometara u krugu od gospodarstva morate imati više uzorkovanja da bi se utvrdilo je li došlo do širenja zaraze. Naputak je svakako da svako od tih gospodarstava prijave svako od tih uginuća - kaže i poziva:
- Ako dođe do uginuća kokoši, a pogotovo pataka i gusaka da se svakako prijavite kako bi se na vrijeme utvrdilo radi li se o zarazi ptičjom gripom - zaključio je Marić.