Maturanti koji u lipnju 2022. završavaju srednju školu polagat će državnu maturu prema novim kurikulima. Kako bi se bolje pripremili, u ožujku i travnju polagat će i probne ispite. A od 2. do 6. svibnja, u 81 osnovnoj školi učenici osmog razreda po prvi će put polagati eksperimentalne nacionalne ispite. O svim smo novostima, te onome što učenike očekuje, razgovarali s Vinkom Filipovićem, ravnateljem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
U petak su izašli ogledni ispiti za novu državnu maturu koja je prilagođena novim kurikulima. Ogledni katalozi su već objavljeni. Koje su glavne razlike u odnosu na dosadašnje državne mature?
Dio ovogodišnjih maturanata 2018./2019. školske godine bili su učenici 26 eksperimentalnih škola u okviru uvođenja novih kurikula, a godinu nakon toga su svi učenici krenuli po novim kurikulima. Ispiti državne mature u lipnju 2022. bit će prilagođeni tim okolnostima. Niti oni učenici koji su 2018./2019. krenuli s eksperimentalnim programom, niti oni koji su krenuli godinu kasnije s novim kurikulima, neće biti zakinuti. To znači da će ispiti biti prilagođeni kurikulima po kojima su radili u ove četiri godine.
Što to konkretno znači? Gdje će se vidjeti ta promjena?
Sam koncept ispita neće biti drugačiji, ali u sadržajnom će smislu ispiti biti prilagođeni.
Hoće li biti slični PISA testovima?
Koncept testova ostat će otprilike nepromijenjen, kakav je bio ovih 12 godina. PISA testovi su nešto drugo i u tome smislu postoji konceptualna razlika.
Probni ispiti će pomoći učenicima da smanje stres
Trebaju li učenici promijeniti pristup u pripremama?
Mislim da ne trebaju ništa bitno mijenjati, osim činjenice da su u protekle četiri godine radili po novim kurikulima. Da bi im olakšali suočavanje s testovima, NCVVO je predvidio probne ispite, pa ćemo od 15. ožujka do 15. travnja 2022. svim učenicima omogućiti da steknu uvid kako izgleda probni ispit, čak i do tehničkih detalja. Ispiti će biti pakirani u vrećice kao i na samoj maturi, ali ono što je važnije da se u sadržajnom, konceptualnom smislu sami uvjere kako to izgleda i da barem dijelom smanjimo stres i sve ono što ih neminovno čeka u lipnju.
Hoće li probne mature polagati samo maturanti? Govorilo se da će ih polagati i učenici trećeg razreda?
Da, istom razdoblju planiramo i probne ispite za treći razred iz hrvatskog jezika i matematike. Imat će jedinstveni ispit koji će im poslužiti da godinu dana unaprijed vide kako izgleda taj koncept. Tako ćemo pomoći učenicima, što je osnovni smisao probnih ispita, da smanjimo njihovo iščekivanje koje izaziva stres.
Trebaju li se učenici posebno, dodatno pripremati?
Ja državnu maturu vidim kao oblik standardiziranoga vanjskog vrednovanja koji bi trebao pokazati stupanj postignuća svakog učenika koji proistječe iz redovitog i svih drugih oblika nastave, bez bilo kakvih specijalnih pripremanja. Tim se pripremama dio učenika dovodi u neravnopravan položaj, jer svi učenici nemaju iste socijalne niti druge prilike za posebne instrukcije koje se dodatno plaćaju. Smatram da će nastava koju nastavnici pružaju učenicima u školama biti i ove godine dovoljna da prođu državnu maturu.
Zašto se probni ispiti ne održavaju ranije?
Razmišljali smo i o tome, no htjeli smo da učenici prođu što više gradiva 4. razreda, da dobiju što je moguće cjelovitiji uvid u sadržaj ispita.
Iz Ministarstva najavljuju izmjene Pravilnika po kojem će se za prolaz državne mature morati položiti i slavni esej. Hoće li se to primjenjivati već ove godine?
Znamo da je prošla administracija u Ministarstvu prije dvije godine donijela, po meni, nesretnu i nespretnu odluku, da ukine prag na eseju kao uvjet prolaska ispita iz hrvatskog jezika. To je rezultiralo time da ove godine imamo značajno veći broj učenika, njih 3825, koji su na eseju ocijenjeni s nula bodova. Dio ih nije udovoljio kriteriju dovoljnog broja riječi, a čak je 1671 učenika predalo prazan papir. To pokazuje neozbiljan odnos prema eseju, koji se po meni čini kao važan dio ispita hrvatskog jezika jer pokazuje izuzetno važan oblik pismenosti, ne samo na ispitu državne mature, već i opće kulture. Od tih 3825 učenika, 1377 ih je položilo ispit iz hrvatskog jezika, pa je hipotetski moguće da je netko od tih učenika upisao kroatistiku, novinarstvo, pravo ili čitav niz drugih fakulteta gdje je pitanje pismenosti i oblika izražavanja koje treba pokazati na eseju jako važno. Upravo je zato NCVVO pokrenuo postupak izmjene Pravilnika. Nažalost, već se predaleko otišlo u pripremi državne mature za 2022. pa se ni ove godine esej neće posebno ocjenjivati.
Nacionalni ispiti, ove nas godine čeka ono o čemu se već godinama razgovara. Kako teku pripreme?
Pripreme idu dobro. Upravo je izašao javni poziv učiteljima i nastavnicima da se jave kao mogući članovi stručnih radnih skupina koje će raditi ispite za učenike osmog, odnosno četvrtog razreda, odnosno ti će učenici nacionalne ispite polagati u listopadu, u petom razredu.
Svi koji imaju takvu ambiciju i stručne kompetencije dobro su došli. Nacionalne će ispite učenici osmog razreda polagati od 2. do 6. svibnja, u 81 osnovnoj školi koje smo uzeli sistemom vrlo relevantnih kriterija reprezentativnosti. Naime, ta 81 škola pokriva i urbane i ruralne, male, velike, otočne, planinske. Htjeli smo reprezentativnost koja će biti puno vjerodostojnija od eksperimentalne provedbe kurikularne reforme, u kojoj je Grad Zagreb, koji ima 112 osnovnih škola, imao samo jednu. Sad će imati desetak škola. Mi očekujemo da će nacionalni ispiti, po istom standardu kao i državna matura, dati odgovor koja je razina postignuća učenika. Temeljem toga možemo dobiti vjerodostojniju sliku sustava osnovnog obrazovanja. Vjerujem da će biti uvod u nešto šire jer je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koje nemaju nacionalne ispite na toj razini obrazovanja. I u ovom prvom koraku prvo će školama, a potom i Ministarstvu, NCVVO-u te Agenciji za odgoj i obrazovanje pokazati što bi trebalo mijenjati i u stručnom usavršavanju učitelja, ali i u kojem smislu revidirati postojeće kurikule. Ja želim nacionalne ispite koji neće biti samo statistički pokazatelj stanja u obrazovanju, već i inicijalna smjernica što trebamo mijenjati da nam obrazovanje bude bolje.
Imate li ideju kako riješiti hiperinflaciju odlikaša?
Kad bih znao odgovor na to pitanje, vjerojatno bih zaslužio neku nagradu u obrazovanju. Problem ocjenjivanja vrlo je kompleksan. Kao bivši učitelj mogu reći da je to najteži dio učiteljskog posla. No hiperinflacija odličnih učenika pojavljuje se još od ‘90.-ih godina, vjerojatno još i ranije. I druge europske zemlje imaju taj problem. On se pojavljuje kao posljedica niza faktora, prije svega, osjećaja u društvu da je jedino odličan relevantna ocjena. Tome su u velikoj mjeri vjerojatno doprinijeli i postojeći uvjeti upisa u srednje škole, međutim treba naglasiti da se ti problemi u vidljivijoj mjeri pojavljuju u samo pet-šest zagrebačkih gimnazija. U drugim gradovima to više nije problem, i tu imamo drugi, demografski problem, gdje najčešće nemamo dovoljno učenika da upišu određena gimnazijska usmjerenja. U manjim mjestima, vrlo često gimnazije upisuju učenici koji po svojim kompetencijama nisu za gimnazijski program, a onda se to vraća kao bumerang na državnoj maturi. Pa se pitamo kako nisu mogli položiti matematiku i hrvatski na osnovnoj razini.
Drugi problem je objektivnog karaktera, a to je da učitelji i nastavnici tijekom svog fakultetskog obrazovanja nisu dovoljno pripremljeni i kvalitetno educirani za ocjenjivanje. Treći je problem što se i kroz stručno usavršavanje još uvijek ne daje dovoljno pozornosti vrednovanju.
Razumijem učitelje i nastavnike koji pod pritiskom roditelja vrlo često popuste i idu u ono s čim nisu sretni. Linija manjeg otpora rezultira onime što imamo. Sustav mora naći sredinu između prava učenika i roditelja i zaštite digniteta učitelja i nastavnika. Ne možemo uvijek reći da su učenici i roditelji u krivu, uvijek moramo ostaviti prostora ljudskoj pogrešci s bilo koje strane.
Treba li ukinuti ocjene od 1. do 4. razreda?
Iako to nije u ingerenciji NCVVO-a, kroz svoju karijeru došao sam do stava da ocjene treba, osobito u odgojnim predmetima, svesti na druge načine vrednovanja. Dobrom učitelju ocjena ne mora biti jedini instrument. No ako idemo na opisno ocjenjivanje, treba dobro pripremiti učitelje, ta edukacija mora biti temeljitija i dobro pripremljena.
Sustav upisa u srednje škole je takav kakav jest, vjerojatno je jedini u ovom trenutku kao takav moguć. No najavljene promjene, poput povećanja broja bodova koji se postižu na prijemnim ispitima vjerojatno će doprinijeti da se smanje problemi koje neke gimnazije imaju. Isto tako, mislim da ukidanje općeg uspjeha neće riješiti problem s kojim se suočava ovih nekoliko gimnazija.
Proteklih nekoliko godina vidjeli smo neke skandalozne situacije u NCVVO-u? Kakva je Vaša suradnja s upravnim vijećem?
S Upravnim vijećem odlično surađujem, a što se tiče skandala koje spominjete kad sam došao prije 4,5 mjeseca rekao sam - nećemo zakinuti nijednog učenika, ali nećemo dati niti ono što nisu zaslužili. Upravno vijeće kao tijelo koje je prvi put ove godine rješavalo drugostupanjske žalbe, obavilo je to vrlo stručno i temeljito. Učinit ću sve da se neugodne situacije nikad više ne dogode. Po prvi put ove godine, pragove prolaznosti je definirao samo NCVVO uz predmetne koordinatore, što je dobar korak naprijed u autonomiji NCVVO-a iz čega se iščitava i povjerenje resornog Ministarstva.