Došao je izvještaj zdravstvene inspekcije u KB-u Dubrava, on ukazuje na neke manje propuste u pružanju zdravstvene zaštite, koje nisu polučile nekakve veće štetne posljedice, ali isto tako je nađena neodgovarajuća razina komuniciranja između Upravnog vijeća i koordinatora za bolničko liječenje Covid-19 bolesnika. I sad očekujemo daljnje postupanje, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš nakon sjednice Vlade.
A zdravstvenu inspekciju, podsjetimo, poslao je u KB Dubrava nakon pisma jedne liječnice koja je ukazala na katastrofalne uvjete liječenja pacijenata, od toga da im obroci ne dolaze na vrijeme, do nedostatka lijekova. Vlada je zato, dodao je Beroš, na današnjoj sjednici kako je Vlada smijenila neke članove Upravnog vijeća bolnice.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Zdravstvena inspekcija po zakonu provjerava situaciju. Ja osobno ne znam što bih mogao, osim što sam u svakodnevnom kontaktu s kolegama. Kao ministar mogu jedno razriješiti ravnatelja u roku 30 dana, ako to ne učini Upravno vijeće - poručio je na pitanje zašto osobno nije otišao izvidjeti situaciju u KB Dubrava.
Dodao je kako će Upravno vijeće sastati čim prije kako bi razmotrilo situaciju i donijeti svoj zaključak, među kojima može biti upravo i smjena ravnatelja.
- Ukoliko to ne učini u roku od 30 dana, onda ja kao ministar imam ingerenciju to učiniti - rekao je Beroš.
Na pitanje koji su to manji propusti utvrđeni zdravstvenom inspekcijom, Beroš je naveo dualno vođenje bolnice i kašnjenje hrane.
- Nije bilo većih nepravilnosti osim primjerice kašnjenja hrane. Okolnosti su takve da se dnevno zaprima 20, 30 ili 40 bolesnika. Ja se svima ispričavam ako zakasni obrok, ali u tim okolnostima nije toliko nemoguće da se desi. Što se tiče dualnog vođenja, tu ne smije biti dvostrukih igrica, okolnosti su izvanredne i moramo biti brzi, jasni i precizni - kazao je Beroš.
Naglasio je kako je i prije dolaska na dužnost ministra upozoren da situacija u KB Dubrava nije najbolja i da postoje određeni klanovi.
- Zbog toga je i dosta liječnika i sestara otišlo iz te ustanove, koja je najmodernija u Hrvatskoj i kojoj je sada dodijeljena iznimna uloga. Vrijeme je da sad to riješimo i da KB Dubrava zaplovi punim jedrima u punu funkcionalnost jer to našim bolesnicima treba - rekao je.
'Apeliram na sve u sustavu da ostanu pola sata, sat vremena duže na poslu i zovu kontakte'
Apelirao je na sve, pa tako i obiteljske liječnike, da ostanu pola sata, sat vremena duže na poslu i zovu kontakte.
- To nije moja molba nego epidemiologa i pacijenata. Ja vjerujem da to nije tolika žrtva. Ministarstvo na svaki mogući način pokušava suportirati epidemiološku struku, novim zapošljavanjima, osnivanjem call centara. Moramo poći od osnovne pretpostavke da je praćenje kontakata jedna od najučinkovitijih mjera u sprječavanju infekcije. Netko to mora raditi - poručuje Beroš pitajući je li primjereno da pacijenti samo kontaktiraju svoje kontakte i obavještavaju ih da idu u samoizolaciju.
- To je jedna od mogućnosti, također, ali mislim da nije najprimjerenija. Stoga molim sve unutar zdravstvenog sustava, a među njima su i obiteljski liječnici, da upisuju u digitalnu platformu, ne opću populaciju nego samo svoje osiguranike i obavijeste njihove kontakte. To je ono što ispred hrvatskog naroda, ministarstva, Vlade molim liječnike obiteljske medicine - dodao je.
Zna za slučajeve gdje se po tri dana kontakti ne ulove, naglasio je dodavši kako je to veliki problem.
- To nije samo specifikum Hrvatske, s porastom broja zaraženih sve zemlje su u sličnoj situaciji, ali na nama je da nađemo rješenje. Jedno koje je logično je da obiteljski liječnici za svoje osiguranike, koji su Covid pozitivni, to naprave. Ja znam da je to dodatni napor, ali molim sve da u svrhu sprječavanja širenja zaraze daju doprinos - poručio je naglasivši kako nikog ne proziva za nerad.
- Oni će to morati raditi da bi spriječili širenje epidemije - ne odustaje Beroš iako su obiteljski liječnici bijesni zbog toga jer poručuju kako nemaju vremena za zvanje kontakata.
'Imamo ograničene resurse za testiranje'
Na pitanje da pojasni najavu sa sjednice da će se zbog trenutne epidemiološke situacije testirati samo prioritetne skupine, poput kroničnih bolesnika, djelatnika u zdravstvu, socijalnoj skrbi, školama i vrtićima, a da će se oni u samoizolaciji koji razviju simptome voditi kao oboljeli bez testiranja i morati biti 10 dana u izolaciji, kao i njihovi kontakti u samoizolaciji, Beroš je priznao da nedostaje testova.
- To znači da raspolažemo s ograničenim resursima za testiranje iako se oni svakodnevno povećavaju. U ovom trenutku, s obzirom na ograničenost kapaciteta, moramo nekome dati prioritet, a to su upravo kronični bolesnici i svi oni koji rade u djelatnostima koji su od iznimne važnosti - rekao je dodavši kako će se ljudi u samoizolaciji voditi kao oboljeli i vjerojatni slučajevi dok se ne testiraju.
- Do trenutka dok se ne testiraju, ako uopće budu inficirani, bolje je i sigurnije za zdravstveni sustav, a to je preporuka epidemiologa, takve u samoizolaciji tretirati kao oboljele nego drugačije. To je iz sigurnosnih razloga, ali u slučajevima ako se broj ekstremno i dalje bude povećao jer svjedočimo iz dana u dan povećanju broja - rekao je, no nije pojasnio da li to znači da će se ti ljudi, ako se tretiraju i upisuju kao oboljeli i vjerojatni slučajevi pribrojavati i dnevnim brojevima novozaraženih.
HZJZ će ovih dana dobiti novi uređaj, dodao je, a do kraja godine i NZJZ.
- Na europskom nivou razgovaramo i o potrebi implementacije brzih antigenskih testova koji su, ne samo znatno jeftiniji, nego i puno brži - rekao je.
Što se tiče novih mjera, Beroš je istaknuo kako nema kristalnu kuglu, ali da postoji određeni trend koji bi mogao ukazivati da smo na dobrom putu.
- Ukoliko se budemo odgovorno ponašali, projekcija je da bi za dva, tri, četiri tjedna broj novozaraženih mogao dosegnuti plafon i početi padati - rekao je dodavši kako Stožer svakodnevno raspravlja o mjerama.
- Na osnovu iskustva s restriktivnim mjerama, one ipak ne doprinose željene rezultate, svugdje raste broj novooboljelih - rekao je.
80 posto inficiranih će možda dobro završiti u slučaju zaraze, ali, naglasio je, svi moramo voditi računa o opterećenju zdravstvenog sustava i na starije i bolesne, koji su najizloženiji, u najrizičnijoj skupini i koji će teže oboljeti, a na kraju možda, nažalost, i preminuti.
- Sve je moguće, o svim mjerama razgovaramo, ali u ovom trenutku ne procjenjujemo da je vrijeme za policijski sat ni lockdown - dodao je.
Govoreći o školama, pita se koliko ih ima smisla zatvarati ako nismo u lockdownu.
- Škole su vrlo sigurne, one su se savršeno organizirale. Ako djeca nisu u školama pa su vani i druže se, to nije dobro - rekao je.