S mađarskim premijerom sastala se predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto a potom su ga primili i članovi Predsjedništva BiH. Ti su sastanci s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima održani iza zatvorenih vrata i bez izjava za javnost, a u priopćenju iz Vijeća ministara stoji kako su Krišto i Orban suglasni da su odnosi između dvije države dobri a postoje neiskorištene mogućnosti za povećanje robne razmjene.
Krišto je, kako se navodi, izrazila zahvalnost Orbanu i Mađarskoj diplomaciji na snažnoj i bezrezervnoj potpori europskom putu BiH kao i da je nakon otvaranja pristupnih pregovora otvoreno novo poglavlje europske budućnosti.
Krišto se ipak Orbanu potužila na visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta ustvrdivši kako njegovo nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona "znatno otežava daljnji proces usklađivanja s europskim standardima".
"Vrlo je bitno da sva rješenja, ne samo kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, kao posebno bitno pitanje za BiH, nego i sva druga, moraju biti rezultat unutarnjeg dijaloga i dogovora, odnosno ta pitanja moraju se rješavati unutar institucija BiH uz poštovanje demokratskih načela i vladavine prava", izjavila je Krišto čiji je stranački šef Dragan Čović ranije također kritizirao Schmidta nazvavši njegovu intervenciju nepotrebnom i neprihvatljivom.
O tome što je na sastanku govorio mađarski premijer u priopćenju nema niti riječi.
Orban je u Sarajevu boravio manje od tri sata i odmah nakon toga je otputovao za Banju Luku gdje su za petak najavljeni njegovi sastanci s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom te sa sudionicima gospodarskog foruma koji se pod pokroviteljstvom entitetskih vlasti tamo održava.
Iz Dodikova su ureda najavili kako će on i Orban u petak održati konferenciju za novinstvo nakon što predsjednik RS uruči mađarskom premijeru odličje koje mu je dodijelio 9. siječnja kada je obilježavan dan RS kojega je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Mađarskog premijera čelnik bosanskih Srba Dodik redovito ističe kao jednog od rijetkih prijatelja uz ruskog predsjednika Vladimira Putina na koje se oslanja u vođenju svoje politike i zbog koje je godinama pod sankcijama SAD, Velike Britanije te djelomice Njemačke.
Orbanova je vlada opetovano iskazivala protivljenje pozivima da se sankcioniranju Dodika i kažnjavanju njegove secesionističke politike pridruži cijela Europska unija.