Kriza u Ukrajini ne jenjava. Putin ne odustaje od svojih zamisli da otjera NATO sa svojih granica, a Ukrajina se počela komadati. Prijeti li ruska invazija na zapad? O svemu smo razgovarali u studiju 24sata sa stručnjakom za vanjsku politiku dr. sc. Branimirom Vidmarovićem.
POGLEDAJTE VIDEO: Cijeli intervjuu
Što se može sad očekivati? Je li realna ruska invazija na Ukrajinu?
Stanje je sad vrlo opasno. Ova tri mjeseca razgovora o invaziji - to nije bilo opasno. Sad se stvar diže na novu razinu zbog toga što je riječ o priznanju, onome što same republike smatraju da jesu - administrativne granice. Sad imaju pravnu izliku da idu na oslobađanje teritorija i ovo je ozbiljna poluga koju će Putin držati. To je ozbiljna poluga za razgovor o nepristupanju NATO-u, o sigurnosti, jer stvar može eskalirati vrlo brzo i ovo se može pretvoriti u pravi rat.
Je li priznavanjem dviju regija u Ukrajini Putin omogućio invaziju bez rata?
To je lukav potez jer ovo tehnički nije invazija. Ovo je hibridno rješenje na mir. Sad legalno iz ruske perspektive jer ruske vojne snage, mirotvorci, dolaze na područje Ukrajine i tako uspostavljaju, kako oni govore, mir. Tako ruske snage mogu ući u sukob s ukrajinskim snagama jer žele očuvati mir na područjima kojima su priznali neovisnost. Tu je doveo zapadne zemlje u vrlo neugodnu poziciju jer one ne znaju kako se postaviti u ovom slučaju zato što je riječ o invaziji koja tehnički nije invazija na neku zemlju jer je, prema njihovim pravilima, sve regularno i zakonito. Putin je ovim postupkom, možemo reći, išamarao Europsku uniju i Ameriku.
Kako će sankcije utjecati na Rusiju, jesu li dovoljno snažne?
Sankcije zapadnih zemalja, posebice SAD-a, vrlo su snažne, mogu reći i jače nego što sam očekivao. Sankcije su prvi korak. Zapad procjenjuje je li riječ o pravoj invaziji ili limitiranoj agresiji. Zasad su uvedene limitirane sankcije po modelu iz 2014., kad je bila riječ o Krimu. Velika Britanija krenula je žešće s bankama ograničavajući utjecaj Putinova kruga - njegovih oligarha. Ali Rusija je sad pripremljenija na sankcije, a ima i drugi bazen država s kojima može uspješno trgovati, posebice s Kinom, Iranom, arapskim zemlja, ali i Turskom. Tu je Rusija u dobroj poziciji.
Je li EU, a time i Hrvatska, zapravo najveći gubitnik u ovom sukobu?
Gledajući ekonomski, ovakva situacija najviše odgovara SAD-u, oni će najviše profitirati od svega. Rusija, s druge strane, nema što previše izgubiti, osim što će morati u samoprozvane republike Donjeck i Lugansk ulagati i isplaćivati penzije, što je ukrajinskom predsjedniku Zelenskom olakšanje, makar on to ne želio priznati. Sad u tim regijama sve podmiruju Rusi, a Ukrajinci su se riješili dijela koji je ionako bio proruski nastrojen i njegovom integracijom ne bi se uspjelo ništa postići. No kad govorimo o EU, ona je zasigurno tu najveći gubitnik, pogotovo u pogledu energenata, jer je ovisna o Rusiji, ali i zbog sankcija više se ne može poslovati s ruskim tvrtkama, ljudima koji itekako imaju utjecaj na poslovanje na zapadu.
Hoće li rasti cijena plina?
Ako Sjeverni tok bude zamrznut, tržište će reagirati negativno i na neko vrijeme će cijene plina za kućanstva i industriju zaista biti više. Time će u opasnosti biti poslovanje tvrtki, ali i kućanstva će dobivati veće račune.