BDP je porastao na 3,9 posto, a trinaesti je ovo kvartal u kojem se bilježi pozitivno gospodarsko kretanje. Ovo je najveći rast unutar članica Europske unije, naglasio je premijer Andrej Plenković ranije na sjednici Vlade. Ministar financija Marko Primorac osvrnuo se nakon sjednice u izjavi za medije na pozitivan rast hrvatskog gospodarstva, trezorske zapise i inflaciju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Do sada je upisano nešto više od 190 milijuna eura trezorskih zapisa, a više od 12.000 građana sudjelovalo je u upisu. Primorac kaže kako ovo pokazuje veliki interes građana za državne vrijednosne papire, kao i povjerenje građana u politike i stabilnosti javnih financija te prepoznavanje ovih mogućnosti u smislu usporedivih alternativa, prije svega štednje u bankama. - Drago nam je da su građani prepoznali ovu priliku - rekao je Primorac te podsjetio da je vremena za upis do ponedjeljka.
- Uvjereni smo da je veliki interes građana nastao i temeljem politike koju provodimo, makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja. U tom smislu smo posljednjih nekoliko dana svjedočili doista dobrim vijestima i u smislu gospodarskog rasta i broja zaposlenih i nezaposlenih - rekao je Primorac.
- Sigurni smo kako je tome pridonijelo ne samo povećanje plaća, nego i naša porezna reforma, koja je u smislu neto iznosa ostavila nešto više sredstava našim građanima. To je omogućilo i značajniju potrošnju - rekao je ministar pa podsjetio na rast BDP-a. Istaknuo je kako je rast na 3,9 posto sjaja rezultat, posebno kada se usporedimo s drugim članicama Europske unije.
Ministarstvo financija projicira kako će do kraja 2024. godine taj rast biti na 3,5 posto, a stopa inflacije bit će blaža te će pasti na 3,1 posto. Deficit će biti na 2,6 posto, a javni dug na 59,2 posto, kaže Primorac koji je istaknuo kako nastavljaju s politikom smanjivanja relativnoga duga u BDP-u te su uvjereni da će on ove godine pasti ispod razine od 60 posto, posebno zbog važnosti potrebe ispunjavanja fiskalnih kriterija iz Maastrichta. Kaže kako je doprinos rasta BDP-a prvenstveno došao od investicija i potrošnje kućanstava. Potom su krenula pitanja novinara.
POGLEDAJTE VIDEO:
Primorac je na pitanje o trezorskim zapisima rekao kako je ciljani iznos za tromjesečne trezorske zapise, 250 milijuna eura za godišnje zapise 650 milijuna eura, dakle ukupno 900 milijuna eura. Vjeruje da će ostvariti taj cilj. Upitan za usporedbu s prethodnim izdanjem, ministar kaže da je, uspoređujući prvi dan, došlo do povećanja broja upisa.
- Mislim da se radilo, recimo, o 3700 građana koji su upisali prvi dan upisa prošlo izdanje, a ovaj puta je taj broj bio za negdje petstotinjak veći u trenutku kada smo radili tu analizu. Dakle, mislim da se radi o 13 do 14 posto većem broju - rekao je pa dodao da građani sada imaju zbog državnog praznika de facto dan manje, stoga su možda zbog toga obavljali upise prvi dan intenzivnije.
- Želim reći ne tumačimo nešto previše optimistično taj podatak u smislu euforije i nekakvog zanosa. Postoje brojni razlozi zbog kojih je moglo do toga doći. Pratimo situaciju - rekao je te dodao da će ako bilo što ne osta ne upisano od strane građana, to će ponuditi i institucionalnim investitorima.
Novinarka ga je potom upitala i zna li koliko koštaju trešnje, a ministar je odgovorio da nije siguran, na što mu je odgovorila da su skupe, a koštaju i do osam eura.
- Inflacija se ne računa tako da hodate po placu i komentirate cijene trešanja, nego po podacima koji pristižu. Ti podaci su takvi da je de facto od nekakvog vrhunca koji se dogodio u studenome 2022. godine kontinuirano inflacija manja. Dakle, taj trend smanjenja inflatornih pritisaka je evidentno prisutan. Imali smo iznimku u kolovozu prošle godine. Tu smo također pojasnili zbog čega je do te iznimke, prema našim informacijama i saznanjima došlo. Radi se prije svega o turističkoj sezoni, o porastu cijena usluga, a podatke koje bilježimo u smislu inflacije, odnosno inflatornih pritisaka koji su zabilježeni prethodni mjesec, dakle, radi se o 3,7 posto. Na razini godine očekujemo smanjenja 3,1 posto. Sve relevantne institucije koje također projiciraju i rade projekcije za Republiku Hrvatsku, i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i OCD i Europska komisija, svi sagledaju tu situaciju i evoluiraju. I tu je u smislu prognoza usuglašen stav - rekao je.
Na novinarski upit planiraju li se nove mjere radi suzbijanja inflacije, Primorac je odgovorio kako "nema što u smislu mjera" .
Na pitanje planiraju li se nove mjere radi suzbijanja inflacije, koja je među najvišima u eurozoni, Primorac je odgovorio kako "nema što u smislu mjera". No, kaže da bi govorio neistinu kada bi rekao da su zadovoljni sa stopom inflacije od 3,7 posto. Podsjetio je na prognoze Europske komisije o ovogodišnjem rasta gospodarstva EU od 1 posto, eurozone od 0,8 posto, a hrvatskog od 3,3 posto, te pojasnio da u situaciji kad bilježimo višestruko veći gospodarski rast nego u EU, odnosno čak četiri puta veći gospodarski rast od prosjeka, do kojeg dolazi dominantno zbog potrošnje kućanstava i investicija, to znači da to generira i određenu potražnju, a što je potražnja na tržištu veća, to je i inflacija tvrdoglavija.
- Govorio bih neistinu kada bih rekao da smo zadovoljni sa stopom inflacije od 3,1 posto. Mi smo zadovoljni s njezinim trendom, odnosno činjenicom kako će u ovoj godini ta inflacija pasti na 3,1 posto, a iduće se smanjiti na željene razine od nešto više od 2 posto. Međutim, ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Stopa inflacije od 3,1 posto na razini godine nije toliko zabrinjavajuća. Ona je daleko od željene. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i sl. - naveo je Primorac.
Osvrnuo se potom na rast BDP-a u prvom kvartalu za 3,9 posto, a kazao je da bi struktura rasta BDP-a bila puno bolja kada bi u većoj mjeri ovisila o neto izvozu, međutim činjenica je da su ovo stope rasta koje su "prilično značajne".
- Sve se države u svijetu bore s gospodarskim rastom koji je u izazovnim makroekonomskim i geopolitičkim okolnostima doveden u pitanje. Mi smo do prije nekoliko mjeseci očekivali za ovu godinu kako će veliki dio EU završiti u tehničkoj recesiji, no to se na sreću nije dogodilo. Kad stavite to u globalni ili europski kontekst, to su stope rasta s kojima itekako moramo biti zadovoljni, neovisno koji su doprinosi tome. Naravno da bismo bili sretni da je veći doprinos neto izvoza, ali je činjenica da je u našim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima stopa gospodarskog rasta bila dovedena u pitanje, pa se ne može očekivati da postoji iz tih država potražnja koju bi zadovoljavao hrvatski izvoz - zaključio je Primorac.