Mi bismo voljeli da se svi ponašaju društveno odgovorno pa da nema većeg rasta cijena nego što bi to trebalo biti. Vladini paketi pomoći vrijede 6,5 milijardi eura u zadnje tri godine. Osigurali smo socijalne transfere za umirovljenike, nezaposlene, hrvatske branitelje, ugrožene kupce energenata, korisnike dječjeg doplatka i druge, istaknuo je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Večernji list.
Prosječna plaća u Hrvatskoj danas je, dodaje, 1094 eura, medijalna 930, a minimalna je rasla na 560 eura.
- Situacija u kojoj se nalazimo danas bitno je bolja nego ranije, a rast plaća u proteklih sedam godina nadmašuje ukupni rast inflacije. Zato smo održavanjem cijene plina, struje i naftnih derivata, smanjivanjem stope PDV-a i ograničenjem cijena nekih prehrambenih proizvoda nastojali maksimalno pomoći našim građanima - kaže premijer.
'Razgovarat ću u utorak s liječnicima'
U nastavku razgovora osvrnuo se i na mogući štrajk liječnika, najavljuje da će ih u utorak primiti na razgovor.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković o liječnicima
- Naravno da ćemo razgovarati s liječnicima. Razgovarat ću i ja osobno, u utorak - otkriva Plenković.
- Prošlu smo godinu, koja je objektivno bila najkritičnija, prošli praktički bez prosvjeda u odnosu na druge zemlje. Kao premijer imam zadaću voditi računa o tome da društvo prebrodi ovu krizu, i to je ono što nas je vodilo od početka. Mislim da većina naših ljudi nije ni svjesna da su im zadnjih godinu dana računi za struju i plin ostali isti samo zato što smo subvencionirali cijenu struje i imali ograničenu cijenu plina. Nismo se prepustili tržištu nego smo se borili da subvencijama spriječimo pad kupovne moći, a na europskoj razini zalagali smo se za ograničavanje rasta cijene plina. Bili smo na 61 posto BDP-a EU, a sad smo premašili 70 posto. Cilj je da dođemo na razinu prosjeka Europske unije. Podižemo maksimalno plaće, digli smo osnovice zaposlenima u javnom i u državnom sektoru za više od 30 posto te dodatno unaprijedili materijalna prava - rekao je Plenković.
Analize Vlade pokazuju kako je "ulazak u eurozonu ostao u očekivanim okvirima", a da su se poskupljenja događala zbog inflatornih pritisaka, vezanih za vanjsku krizu nedefiniranog trajanja, koja pogađa sve, kaže premijer. Na snazi je ograničenje nekih cijena, zna pojeftiniti i gorivo, no unatoč tome ne svjedočimo baš pojeftinjenju hrane, konstatirao je zatim novinar, premijeru postavljajući pitanje na koga točno misli kad govori o "neodgovornom ponašanju".
- U tom lancu inputa, od sirovina, proizvodnje, do trgovačkih marži, svatko treba preuzeti dio odgovornosti i prihvatiti da ovo nije vrijeme velikih dobiti nego je cilj da kroz krizu prođemo tako da zadržimo kupovnu moć građana i da ne dođe do socijalne ugroze onih ljudi koji i inače teško žive. I zato mi se čini da taj teret rasporeda odgovornosti moraju imati svi, odgovorio je Plenković. Danas imamo više zaposlenih u apsolutnom broju nego ikad te najmanju nezaposlenost - dodao je.
- Vjerujem da ćemo nakon Schengena i eura ove godine imati još bolju turističku sezonu te još veće prihode i gospodarski rast u odnosu na ono što planiramo - uvjeren je premijer.
Plenković o izborima i obnovi
Izvanrednih izbora neće biti, odgovorio je Plenković i na to pitanje, a siguran je i u to da će Hrvatska na vrijeme stići potrošiti novac od EU. Ni jedan cent neće ostati, rezolutan je. Neće biti potrebe, smatra, da se opet traži produžetak za trošenje.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković o izbornim jedinicama
Na pitanje je li zadovoljan tempom obnove nakon potresa, za koju je prije rekao kako je nestvarno spora, Plenković je odgovorio kako sad možemo biti mnogo zadovoljniji trošenjem novca iz Fonda solidarnosti, jer realizacija ide mnogo brže.
- Pojednostavljene su procedure i ubrzava se obnova koja se odnosi na privatne kuće i višestambene zgrade. Prioritet je zaključivanje privremenog smještaja i premještanje ljudi u fiksni smještaj - rekao je Plenković.
Na pitanje što će biti s BiH odgovorio je kako "štitimo interese hrvatskog naroda u BiH, ali ne na način da stvaramo neprijatelje nego da poboljšavamo njihov položaj, ali i da ujedno podržavamo cijelu BiH i približavamo je prema EU".
- Očekujemo što skorije formiranje i Vlade u Federaciji BiH - zaključio je.