Imam sreću da pratim ovaj proces doslovno od zadnjih fakultetskih dana kada sam imao priliku biti predsjednik Europske udruge studenata prava za Hrvatsku, bilo je to prije 30 godina pa mogu shvatiti koliko smo različitih faza prošli, istaknuo je premijer Andrej Plenković na konferenciji "Sljedeće desetljeće europske integracije" u organizaciji Pravnog fakulteta u Zagreba, a povodom 10 godina članstva u EU.
Podsjetio je na sva događanja od '90-ih godina koja su bila ključna za sve ono što smo i gdje danas.
- Godinama smo bili fusnota u knjigama o europskom procesu, nažalost, imali smo pokrenute pregovore o suradnji 1995., u momentu kad je započela Oluja i sve je stalo. Slijedila je 2000. kada počinje proces kojeg možemo slobodno nazvati catching up, a koji traje do danas, lovimo korak s onima koji su startali 1989. Krajem 2002. smo napravili konsenzus hrvatskog političkog spektra o podnošenju zahtjeva za članstvom, to je bilo jako bitno i za ono doba bila je nevjerojatno brza odluka Vijeća da se pregovori otvore i da Hrvatska dobije status kandidata. - kazao je osvrnuvši se na period od 2005. do 2011., pregovore s Turskom i probleme koji su nam otežali put ulaska u EU.
- Haaški sud nam je realno uzeo otprilike dvije godine u pregovaračkom procesu, a tu je bila i situacija s granicom sa Slovenijom, koja nam je isto uzela otprilike toliko. Izgubili smo četiri godine, nitko nije rekao "sorry, oprostite, možda smo bili malo prestrogi." Ovo gdje smo sada bilo je teško, komplicirano, institucionalno zahtjevno, ali je iza nas. Otkako smo članovi, bilo je nekoliko faza - prva, lex Perković, koji je bio šok za ozbiljnije promatrače Hrvatske i koji je zaljuljao našu reputaciju prvih par mjeseci - podsjetio je.
'U plusu smo više od 10,5 milijardi eura'
Iz današnje perspektive je naglasio pomoć EU za poslijepotresnu obnovu.
- Kad gledam danas, mi smo zemlja koja je iskoristila sva sredstva Fonda solidarnosti za obnovu i investirali smo taj Fond kako nitko nikada do sada nije. Procijenili smo da su štete u ovako velikim urbanim sredinama bile toliko voluminozne da bi trošiti sredstva na klasičan povrat u prijašnje stanje bilo glupo, politički riskantno i neisplativo jer da se vrati u prijašnje stanje i da se dogodi sličan potres imali bismo ono što smo imali i zato smo išli na koncept konstrukcijske obnove i inteligentno korištenje sredstava. Kad već imamo toliko sredstava pa onda da ono što se gradi bude čvrsto i da ga nova nedaća, ne daj Bože, ne sruši - istaknuo je.
Sumirajući 10 godina članstva u EU, premijer je naglasio kako je Hrvatska financijski u plusu. A ukazao je i na današnji međunarodni reputacijski ugled naše zemlje.
- Ono koliko uplaćujemo godišnje i koliko smo dobili u plusu smo više od 10,5 milijardi eura. 31 godinu smo međunarodno priznati, a danas imamo međunarodnu tajnicu Vijeća Europe, Mariju Pejčinović Burić, potpredsjednicu Europske Komisije Dubravku Šuicu - naveo je, a nije zaobišao ni temu političara koji nisu pridonijeli ništa na putu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
- Idem u Sabor više nego moji prethodnici i tu zapažam jedan fenomen koji je jako bitan. Danas postoji jako puno političkih stranaka i lidera, koji su, što zbog vremenskih okolnosti jer su mlađi ljudi, što zbog činjenice da njihova stranka i pokreti nisu postojali, a koji ovom putu nisu pridonijeli ništa, nula, zero. To nije kritika, to je činjenica i kod njih nema niti minimuma identifikacije s ostvarenim strateškim uspjesima države. Njima Europa znači neke pare, Pelješki most, da ne morate pokazivati osobnu i putovnicu, euro... U jednom trenutku kada prevladaju oni akteri koji nemaju nikakav identifikacijski element s ovim, imat ćemo veliki problem - istaknuo je Plenković podsjetivši u tom smislu na Brexit - izlazak Velike Britanije iz EU.
- Hrvatsku smo doveli u srž europske integracije, za stol svih bitnih procesa, postajemo akteri koji nose ideje i koji daju doprinos. U prvom desetljeću, što se tiče strateških ciljeva, tu smo uspjeli, kad gledam financijsku korist i tu smo uspjeli, kad gledam element identifikacije društva i političkih aktera, tu moramo još puno raditi i nije nebitno tko vodi Hrvatsku u ovakvom kontekstu. Moramo biti ponosni na sve ovo što je napravljeno, mislim da ćemo 2030.-2033., nakon 20 godina, imati puno sadržajnije rasprave i moći reći da je naš catching up dovršen - poručio je.
Šuica: 'Pripremamo veliki paket obrane demokracije, da vidimo koje to treće zemlje utječu na financiranje stranaka, civilnih društava, nevladinih organizacija
Potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica, naglasila je kako se Hrvatska i Europa uzajamno osnažuju.
- Sjećam se kad smo 2013. u kampanji za europske izbore imali moto "Hrvatski glas u Europi" i danas možemo slobodno tvrditi da se taj naš glas dobro čuje na razini svih institucija - istaknula je.
Prije 33 godine bilo je nezamislivo doći autom iz Bruxellesa do Dubrovnika kroz cijeli teritorij Hrvatske i bez kontrole, bez osobne i putovnice, naglasila je Šuica.
- Euro nas čini jačima na svjetskoj sceni i predstavlja naše najbolje kolektivno ostvarenje, a puno je više valute, zalog je europskog zajedništva, isto kao i Schengen. Članstvo u ovim prestižnim krugovima svjedoči o hrvatskoj odlučnosti i Vlade. Uvjerena sam da naša Vlada može odgovoriti na sve izazove, ali samo uz potporu EU, koja je stvorena kao unija mira, a danas postaje sve više i kao unija solidarnosti - rekla je dodavši kako je Hrvatska danas snažna i utjecajna članica EU bez obzira na veličinu.
- Sada se trebamo okrenuti novim izazovima, graditi modernu i otpornu državu, boriti se protiv hibridnih prijetnji, protiv dezinformacija i ostalih negativnih stranih utjecaja koji žele ugroziti našu demokraciju i naš način življenja - naglasila je.
U tom je smislu najavila kako EK priprema veliki paket mjera obrane demokracije.
- Želimo vidjeti kako se financiraju, ne samo političke stranke nego i civilna društva, nevladine organizacije, koje su to treće države koje utječu na njihovo financiranje. To je jedan od zadataka ovog paketa za obranu demokracije. Nažalost, nalazimo se u trenutku kada našu demokraciju moramo braniti - poručila je.
Govoreći o demografiji, Šuica je istaknula kako smo dosegnuli osam milijardi stanovnika, a da EU istovremeno stagnira.
- U posljednjih 50 godina u Europi živimo u prosjeku 10 godina dulje, a ako nastavimo ovom dinamikom, prema predviđanjima, 2070. činit ćemo samo četiri posto stanovništva i to je wake up call za sve nas. Zato se oslanjamo na tri stupa - prvi je pravilno korištenje kohezijske politike kako bi naša ruralna područja učinili atraktivnima za privlačenje mladih obitelji, drugi je korištenje umjetne inteligencije i robotike, a treći je upravljanje legalnim migracijama - kazala je.