Centar za mirovne studije (CMS) u srijedu je, u povodu Međunarodnog dana migranata, predstavio rezultate istraživanja o stavovima prema strancima, prema kojima 34 posto građana smatra da bi Hrvatska treba biti otvorena za tražitelje azila, a 45 posto prijetnju vidi u onima koji dolaze iz arapskog svijeta.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Građani u najvećem postotku, 81 posto, smatraju da bi Hrvatska trebala biti otvorena za turiste, a nakon toga slijede povratnici iz dijaspore sa 71 posto, što je djelomično u skladu s nacionalnom politikom. Ono što je na neki način iznenađujuće jest da tražitelji azila imaju najmanju podršku. Otprilike jedna trećina, 34 posto ispitanika, smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za tražitelje azila - rekla je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije na predstavljanju rezultata istraživanja "Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?"
Drugo pitanje pokazalo je da 45 posto građana u Arapima vidi prijetnju za osobnu sigurnost i sigurnost njihove imovine. Slični postoci zabilježeni su kod tražitelja azila, muslimana i Palestinaca (42-44 posto). Najmanje građana kao prijetnju vide Ukrajince, Bošnjake i doseljenike iz zapadnih država Europske unije.
- Isto tako, oko 60 posto smatra da bi Vlada trebala osigurati način za siguran i zakonit dolazak izbjeglica u Hrvatsku, što je nešto što progresivnije civilno društvo i stručnjaci u Hrvatskoj i Europskoj uniji godinama zagovaraju - kazala je Lalić.
Šimonović Einwalter: Negativni stavovi često su hrana desnom ekstremizmu
Rezultati istraživanja također su otkrili da 59 posto građana podržava pravo stranaca na jednak položaj pred pravosuđem, njih 58 posto slaže se da trebaju biti zaštićeni od diskriminacije, dok 56 posto ispitanika smatra da strani radnici trebaju biti plaćeni jednako kao i domaći ako obavljaju isti posao.
- Najmanja razine podrške je kod podrške političkim pravima, pravu na slobodu govora i javnih istupa, posebice pravu glasanja na izborima. Na pitanje kada bi stranci trebali dobiti ta prava, 16 posto je odgovorilo nikada, ali većina ispitanih kazala je da ih trebaju dobiti kad ostvare državljanstvo. U praksi, ako ne naiđete na neke institucionalne, strukturne blokade, državljanstvo možete očekivati nakon osam godina rada i životu u Hrvatskoj - rekao je Drago Župarić Ilić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- On iskorištava upravo takve stavove i ide s tezom o zamjeni stanovništva, o slanju vojske na granicu, o formiranju straža jer nam je sigurnost ugrožena, itd. Najgore manifestacija su fizički napadi i zločini iz mržnje - kazala je.
Istraživanje je provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, a podaci su prikupljeni terenskom anketom rađenoj u kućanstvu kod ispitanika, 'lice u lice'.