Hrvatske građane s kreditima, moguće, očekuje rast kamata. Što to znači na mjesečnoj razini i kako se s poskupljenjem kredita nositi, objašnjava Toni Milun, profesor matematike i vloger, koji na jednostavan način zna objasniti složene probleme. Tumači tko će biti najpogođeniji rastom kamata, i što građani mogu učiniti po tom pitanju. 

- Započet ćemo s dobrim vijestima. Oni građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom - rate kredita ostaju im iste dok god traje razdoblje s fiksnom kamatnom stopom. Ako imate kunski kredit i primjerice anuitet 3.000 kuna, i dalje će biti 3.000 kuna, a ako imate kredit u eurima od primjerice 400 eura, ostaje 400 eura, pojašnjava prof Milun. Ali za one koji imaju kredite u eurima, a u ugovoru stoji kako se kamatna stopa mijenja u ovisnosti o 6M EURIBORU -  mogu očekivati povećanje kamatne stope za otprilike 0,5 - 0,6 postotnih bodova.

- Koliko će se točno povećati mjesečni anuitet, ovisi o iznosu kredita, dosadašnjoj kamatnoj stopi, i preostalom roku otplate.
Primjerice, ako ste uzeli prije tri godine stambeni kredit u iznosu 100.000 EUR na 30 godina, sad bi vam u srpnju anuitet trebao porasti za 30-ak eura, tj. više od 200 kuna, izračunao je matematičar. To je veliko povećanje, dodaje, i banke bi teoretski mogle smanjiti kamatnu stopu tako da malo smanje svoju maržu.

- Hoće li to učiniti? Evo meni pada na pamet da premijer Andrej Plenković pozove bankare i kaže: gledajte, cijene luduju, ljudi nam jedva spajaju kraj s krajem, dajte se vi odreknite jednog dijela marže. Ok, to ja kažem ovako, ne mogu ja to premijeru reći da kaže. Nisam ja sad neki ministar, ja sam samo profesor matematike, objašnjava Milun.

No činjenica je da će povećanje za navedenu skupinu građana s kreditima biti znatno financijsko opterećenje na već ionako opterećene kućne budžete visokim cijenama, zaključuje. Koliko je točno to opterećenje, svatko može izračunati sam. Na poveznici je kalkulator i upute za njegovo korištenje. 

Ako izračun nije povoljan, što možemo napraviti sad, kako bismo sebi olakšali otplatu? Je li refinanciranje kredita rješenje u ovom trenutku? Za neke će to biti poželjna opcija. Toni Milun sve mogućnosti objašnjava u videu. Oni, pak, građani koji imaju promjenjivu kamatnu stopu kredita, ali ona ovisi o NRS-u (nacionalnoj referentnoj stopi), neovisno piše li NRS1, ili NRS2 ili NRS3 i je li kredit u kunama ili eurima, također mogu odahnuti. U srpnju anuitet ostaje ili isti, ili se minimalno smanjuje. No tako ne mora biti i u budućnosti kod NRS-a. Što je NRS i o čemu ovisi doznajte na poveznici.

UZ Tonija, o ovome i brojnim drugim temama govorit će hrvatski financijski stručnjaci na prvoj Konferenciji financijske pismenosti 15. rujna  u Zagrebu, u Algebrinom novom kampusu i dvorani Lauba. Konferencija je namijenjena srednjim i malim poduzetnicima i obrtnicima, građanima i studentima, a svaka tema će se obraditi na način da bude lako razumljiva i primjenjiva u praksi.