"Druga Lazarova smrt", "Semiologija obrambenog Domovinskog rata", razni godišnjaci... umjesto na nekoj polici završili su u unutarnjem dvorištu zgrade zadarskog Sveučilišta. Petstotinjak knjiga tako je svoj kraj dočekalo prepušteno atmosferskim prilikama, a u međuvremenu je na njih pala kiša pa su mnoge od njih nepovratno uništene.
- Možda me ne zanima određena knjiga, ali uvijek se može naći način da se one iskoriste. Slika da su knjige bačene ispred obrazovne ustanove je sve samo ne dobra - rekla je studentica talijanskog jezika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njezinu stranu drži i Zadranka Vesna, koja je odmah dala i prijedlog što se možda moglo napraviti s knjigama.
- Mogle su se arhivirati, podijeliti, ili ostaviti, ako ništa, u kontejneru za papir. Sramota - rekla je gospođa koja je inače zaljubljenica u knjigu i pisanu riječ.
- Ostao sam zatečen jer nisam bio upoznat s tim da su otpisane i oštećene knjige bile izložene izvan sveučilišnog prostora na posve neprikladan način. Kako su me upoznale stručne službe, riječ je o knjigama koje nisu bile u fizičkom stanju da bi se koristile u knjižnicama ili da bi se prodale ili darovale pa su upotrijebljene i za izgradnju 'građevine' nalik suhozidu koja je poslužila kao instalacija tijekom Europske noći istraživača. Nažalost, nisu zbrinute na prikladan način - rekao je rektor zadarskog Sveučilišta, prof. dr. sc Josip Faričić.
- Knjige koje idu u otpis, za njih postoji procedura koje se svaka knjižica mora držati. Recimo, zastarjela knjiga, enciklopedija koja je izdana u vrijeme Jugoslavije, ide u otpis jer u njoj nisu podaci koji su više relevantni. Sve knjige koje nam ne trebaju, za njih se napravi popis koji se šalje povjerenstvu koje ga prihvaća. Postoji i Zavod za knjižarstvo koje može odlučiti što će s knjigama, a depozitarne knjižnice prime nekoliko primjeraka. Neke od knjiga doista idu u stari papir, a ostatak se stavlja ispred knjižnice da ih učenici, studenti i građani slobodno uzmu - objasnili su nam knjižničari proceduru što se radi s viškom knjiga.