Cijela Europa je na udaru ciklone Boris. Diljem Hrvatske pada obilna kiša i puše snažan vjetar. Kiša je u nekim mjestima poplavila podrume, na moru su snimljene pijavice, dio prometnica je bio pod vodom. Grdosija od pijavice stvorila se u Pelješkom kanalu između Orebića i Korčule. Desetak minuta, koliko je trajala, zainteresirala je, ali i zabrinula mnoge građane koji su se našli tamo, i koji su nam poslali zapanjujuće snimke. S mora je u jednom trenutku pijavica prešla i na kopno!
POGLEDAJTE VIDEO:
U Zagrebu je, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u 11 sati izmjereno svega 9 stupnjeva. Na Platku je pao snijeg. Temperature su posljednjih nekoliko dana drastično pale, a u gorju je zahlađenje još izraženije. Moguće je i da zabijele najviši dijelovi Radeševa, piše Istramet.
Na Zavižanu je temperatura 0 °C, no prema kamerama Državnog hidrometeorološkog zavoda, još uvijek ne pada snijeg.
Unatoč velikoj količini kiše koja je pala ovih dana iz Hrvatskih voda kažu kako nema straha od poplava.
- Situacija je relativno povoljna, nemamo nigdje proglašene mjere obrane od poplava. Palo je u protekla 24 sata 60 do 80 mm kiše u prosjeku, u Sloveniji čak i više, preko 100 litara po metru kvadratnom, ali imali smo olakotne okolnosti jer su svi vodostaji prije ove kiše bili niski i zasićenost tla vodom je bila relativno niska, oko 40 do 70%, pa je dosta ove pale kiše mogla upiti i zemlja - kazao je Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda.
U Zagrebu je došlo do izlijevanja Save, ali vrh vodenog vala je i dalje metar niže u odnosu na razinu na kojoj se proglašavaju redovne mjere obrane od poplava.
- Zasad nigdje ne očekujemo probleme s poplavama - dodao je Novosel.
Županijski centar 112 Zadar je tijekom noći zaprimio 15-ak poziva vezanih uz posljedice nevremena praćenog kišom, grmljavinom i vjetrom koje je zahvatilo područje Zadarske županije.
Dojave su se odnosile na poplavljene prometnice, podrume i prizemne objekte, nestanke struje te srušena stabla. Na terenu su intervenirali vatrogasci, priopćila je Civilna zaštita.
Uslijed velikih oborina i jakog vjetra zabilježen je povećan broj vatrogasnih intervencija koje su se odnosile na ispumpavanje vode iz objekata, prometnica i kolnika te uklanjanje grana i stabala, stoji na stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice.
Na području Istarske županije zabilježene su ukupno 23 tehničke intervencije na kojima je kumulativno sudjelovalo 58 vatrogasaca s 26 vozila iz JVP-a Umag, Labina, Pule te DVD-a Buje i Oprtalj.
U Šibensko-kninskoj su zabilježene ukupno 12 tehničke intervencije na kojima je kumulativno sudjelovalo 39 vatrogasaca s 12 vozila iz JVP-a Šibenik te DVD-a Bilice, Skradina, Promine, Tisnog i Zablaća.
U Božavi na Dugom otoku u posljednja 24 sata palo je rekordnih 230 mm kiše po metru kvadratnom, pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda. Na Zavižanu je palo 130 mm, a na Crnom Lugu u NP Risnjak 116 mm.
Državni hidrometeorološki zavod ranije je izjavio da bi rijeke Dunav, Mura i Drava mogle dosegnuti mjere obrane od poplava višeg stupnja, što prvenstveno ovisi o oborini u uzvodnim zemljama.
Za cijelu Jadransku obalu, osim riječke regije, na snazi je narančasti alarm koji označava opasno vrijeme. Za ostatak Hrvatske oglašen je žuti meteoalarm, koji označava potencijalno opasno vrijeme. Na snazi je zbog kiše, dok je u riječkoj regiji moguća olujna bura.
Snijeg u ljeti
Boris je stvorio kaos i u ostalim zemljama Europe. Nagla promjena vremena zabijelila je Austriju. Iako se očekivalo hladnije vrijeme nitko nije bio spreman na prave zimske uvjete.
Snijeg je pao i na Rogli u susjednoj Sloveniji.
Za komentar o vremenu zvali smo poznate meteorologe.
- Normalno je da imamo tih prodora krajem ljeta i početkom jeseni koji znače ujedno i promjenu godišnjih doba. Dakle, to je jedna normalna smjena - rekao je klimatolog Zvonimir Katušin. Ipak, zabrinut je i sam zbog velikih količina oborina koje su ovih dana pale.
- Mogu reći da je 100 milimetara po danu jako puno za dnevnu količinu. Istina je i da se ovakvi ekstremi javljaju radi globalnog zatopljenja. Bilo je ovakvih problema i prije, ali su sada puno češći. Svih ovih pojava s kojima se danas susrećemo bilo je i prije, ali ono što se prije događalo jednom u 1000 godina, danas se događa jednom u 20 ili 50 godina. Vjerojatnosti za ekstremne pojave su sve veće, a time su prijetnje od opasnosti veće - rekao je Katušin. Pa kako će onda klimatske prilike izgledati za 50 ili 100 godina, upitali smo našeg stručnjaka.
Iz krajnosti u krajnost
- Klima se sastoji od puno parametara i sklona je promjenama te je jako teško toliko unaprijed govoriti. Ali ovisno o klimatskom području sigurno će biti brojnih problema - rekao je.
Najave da će ovogodišnja zima biti polarna, za njega su također pretjerane.
Poznati meteorolog Zoran Vakula otkrio nam je pak da je 13. rujna u Hrvatskoj, najhladniji otkako postoje mjerenja.
- Zagreb, Osijek, Pazin i Rijeka, nikad nisu bili hladniji. Znači, ne misli se da je najhladniji rujan ikad, nego upravo taj 13. rujan je najhladniji - rekao je Vakula.
Kontaktirali smo i meteorologa Ivana Šolića, kojeg od milja zovu mali Vakula.
- Ovo sve nije normalno, idemo iz krajnosti u krajnost. Iz jednog dugotrajnog toplinskog vala u vrijeme koje je primjerenije kraju jeseni nego sredini rujna, odnosno kalendarski još uvijek ljetu. Jak sjeverac koji puhao na kopnu odaje će dojam da smo u zimskom danu - rekao je Šolić. Dodao je kako zbog promjena u klimi ekstremi postaju sve češći.
- Imali smo i pustinjsku prašinu ove godine. Takvih pojava će biti sve više. Prije nije bilo toliko toga. U Austriji i Češkoj palo je 400 litara kiše po četvornom metru. To je rekord. Ali njihova situacija i nas zabrinjava. To je jedna velika sila vode koja Dravom, Dunavom, Murom i nama može naštetiti. Tako da ono što mislim da nam je daleko, zapravo nam može biti u jednom trenutku vrlo blizu - rekao je Šolić.
Novigrad okupala gusta pjena
Gusta pjena jučer se pojavila na ulicama Novigrada u Istri. - Na području sjevernog Jadrana puhalo je jako jugo i jugozapadni vjetar. Taj vjetar vrtloži more i onda o sastavu mora ovisi kako će ti vrtlozi stvarati pjenu - to ovisi o smjesi soli i biološkog materijala - objašnjavaju meteorolozi.