Sa slavnoga Trga svetog Marka nestali su i golubovi. Zašto bi dolazili kad ih nema tko hraniti? Otjerani koronavirusom, inozemni turisti napustili su Veneciju, jedan od najdražih im talijanskih gradova. Mnogi mještani žele da se vrate.
- Venecija je bez turista mrtav grad - kaže 66-godišnji gondolijer Mauro Sambo, koji se tim poslom bavi od 1975.
- Čak i s ovim mjerama popuštanja, tko će na plovidbu gondolom? To rade stranci, ne domaći - pripovijeda bradati gondolijer čisteći svoju gondolu usidrenu u blizini Duždeve palače. Talijanska vlada najavila je da će granice otvoriti tek 3. lipnja.
Oko Canala Grande mrtva je tišina. Ukrašene palače s obje strane kanale, luksuzni hoteli i kulturne institucije zatvorene su.
Turizam u talijanskom BDP-u sudjeluje s 13 posto. U tom sektoru je i 15 posto svih radnih mjesta u zemlji. U Veneciji je to mnogo izraženije. Čak 65 posto građana radi u turizmu.
- Utjecaj koronavirusa na inozemne dolaske, koji čine 85 posto turizma u gradu, pogubniji je nego u drugim odredištima koji imaju više domaćih od stranih turista - rekla je Paola Mar iz gradskog turističkog ureda.
Preživjet ćemo
- Ovo je rat, a preživjeli smo ratove i prije - tvrdi 47-godišnji građevinar Francesco Pecin.
- Prebrodit ćemo ovo zahvaljujući našem poduzetničkom duhu, ali turizam nam je nužan - dodaje Pecin kojeg su novinari zatekli u šetnji pokraj Mosta uzdaha. .
S njim se slaže i 61-godišnji zlatar Enrico Facchetti:
- Grad svoje gospodarstvo temelji na turizmu. Možda je to pogreška, no nismo imali izbora.
Venecija je kroz svoju povijest bila otvoren grad. Njezina maritimna ekonomija prihvaćala je trgovce svih vrsta i ta je otvorenost gradu donijela napedak i prestiž.
- Povijesno, Venecija je svjetski, kozmopolitski grad - kaže Facchetti.
- Pogledajte ovu baziliku - dodaje pokazujući na ckrvu svetog Marka i objašnjava:
- Ona je u bizantskom stilu, brončani konji na zabatu stigli su iz Carigrada.
Ima i onih koji unatoč krizi misle drugačije. Na velikom plakatu izvješenom na jednoj zgradi piše: "Siti smo noćenja s doručkom!".
Vlasti godinama zanemaruju svoje građane. Venecija sa širim gradskim prstenom ima 260 tisuća stanovnika, ali od toga ih manje od petine živi u povijesnom centru.
Odljev stanovnika na kopno, gdje su cijene niže, a život ugodniji, ne prestaje. Čak je i na otoku Muranu, slavnom po proizvodnji stakla, jedan staklarski obrt pretvoren u hotel-restoran.
- Nema više tradicionalnih zanata - kaže poduzetnik Dimitri Tiozzo. Unatoč svim prigovorima, povratak turista je prioritet, kaže Mar.
Prisjetila se i povijesno visokih poplava s kraja prošle godine, koje su gradu nanijele milijune eura štete.
- Ovaj grad pati od studenoga - rekla je.