Čak 88% mladih u Hrvatskoj zabrinuto je za svoju financijsku budućnost, odnosno da neće moći pokrivati svoje troškove i pronaći dobro plaćeni posao. Istovremeno, kod tinejdžera u Hrvatskoj značajno se povećalo financijsko znanje i ponašanje u odnosu na 2020. godinu, pokazalo je veliko istraživanje financijske pismenosti koje su proveli Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.
Vrlo zanimljivi podaci predstavljeni na konferenciji "Financije za nove generacije“ pokazuju kako su se u posljednje tri godine kod mladih promijenila i neka važna razmišljanja o životnim prioritetima. Tako im više nije glavni financijski cilj imati stan, već vlastiti auto. Važno im je da budu financijski neovisni o roditeljima, no više ih dobiti stalni posao nego završiti fakultet.
I dalje u velikoj većini, kad su financije u pitanju, vjeruju roditeljima (75%), tek potom internetu, bankama školi i medijima (manje od 3%), a čak 12% ih smatra da niti ne moraju učiti o novcu. Najviše će ih poslušati i financijski savjet roditelja (775), a o financijama najviše razgovaraju s prijateljima, susjedima, obitelji, dok ih o tim temama u redovitoj nastavi razgovara 13%.
U HUB-u i Štedopisu još jednom su istaknuli važnost stalnog rada s učenicima u školama na financijskoj pismenosti.
- Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima kroz cijelu školsku godinu povećava razinu financijske pismenosti mladih - izjavila je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.
Kako je istaknuto, najvažniji nalaz ovog istraživanja je značajni rast financijskog znanja za čak 14% u odnosu na 2020. godinu. Naime, 77% tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca, odnosno, shvaćaju da inflacija obezvrjeđuje novac. Također, poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera u Hrvatskoj u usporedbi s 2020. Tinejdžeri pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje (76% tinejdžera štedi, što je 5% više nego 2020.). Zabilježen je i blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, tako njih 53% ima otvoren račun u banci od kojih se 50% koristi mobilnim bankarstvom što je 17% više nego 2020.
Džeparac
Istraživanje je pokazalo i nekoliko zanimljivih trendova. Primjerice, 80% tinejdžera u Hrvatskoj prima džeparac, no on je 5% manji u odnosu na 2020. godinu. Značajno se povećao postotak učenika u strukovnim školama koji dobivaju mjesečni džeparac, sad ih je 86%, dok ih je 2020. džeparac primalo samo 29%. No među gimnazijalcima taj postotak se smanjio za 10%, pa redovne mjesečne financije dobiva 77% mladih.
Džeparac u prosjeku iznosi oko 50 eura, a nešto manje od 20% ispitanika izjavilo je kako im ono što dobivaju nije dovoljno za mjesečne troškove.
Značajan je podatak i da čak 34% onih koji ne dobivaju džeparac ne znaju s koliko novca mjesečno raspolažu. Sudionici konferencije stoga su još jednom ponovili kako je džeparac jedan od najkvalitetnijih alata kojima se djeca i mlade uče raspolaganju novcem.
- Iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem - izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Raspolaganje s novcem
Tinejdžeri, očekivano, svoj novac uglavnom troše na hranu i izlaske. Najviše troše na brzu hranu i pekarske proizvode (67%), te izlaske (57%), na odjeću i obuću (37%) i kozmetiku (33%).
Na brzu hranu i pekarske proizvode troši više gimnazijalaca (77%) i to oni u 2. razredu (74%), kao i stariji od 18 godina (75%), u Slavoniji (73%), te u mjestima s 15.000 - 100.000 stanovnika (71%). Na izlaske troši više gimnazijalaca (70%), oni u drugom razredu srednje (64%), oni koji imaju 17 godina (68%), žive u Dalmaciji (66%), u velikim gradovima od 15.000 - 100.000 stanovnika (66%).
Najvažniji im je vlastiti auto
U odnosu na istraživanje provedeno 2020. došlo je do promjene rangiranja najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti, tada je najvažnije bilo dobiti stalni posao (79%), a sada je imati vlastiti automobil (72%) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71%). Također se istraživalo i koji financijski problemi zabrinjavaju tinejdžere u budućnosti, a najveći izvori zabrinutosti su u vezi s troškovima samostalnog života (28%) i pronalaskom dobro plaćena posla (21%).
Financijski su pismeniji od vršnjaka u zemljama OECD-a
Istraživanje je provedeno metodom online upitnika s ispitanicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika. Pri ispitivanju mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio financijske edukacije, pa je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih aktivnosti financijskog opismenjavanja tinejdžera.
Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku relativno financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije (posljednje istraživanje OECD-a iz 2019.) te da je značajno porasla razina njihovog financijskog znanja uz blago poboljšanje financijskog ponašanja (posljednje istraživanje HUB-a i Štedopisa iz 2020.).
Osim što provode istraživanja, HUB i Štedopis već godinama potiču sustavno obrazovanje o financijskoj pismenosti djece i mladih, uz brojne projekte u školama, poput Europskog kviza o novcu, provedenog online tijekom Europskog tjedna novca.