O tome kako će policija postupati u provođenju mjera pokušao je objasnio Davor Posilović, načelnik Sektora policije u PU zagrebačkoj. Istaknuo je da policija bez naloga ne smije ulaziti u stanove, pa ni kako bi provjerila je li se u stanu na privatnoj zabavi okupilo više od deset ljudi.
Kazna za ovakav prekršaj za organizatore takvih privatnih zabava, prema prijedlogu, trebala bi biti od 5000 do 10.000 kuna.
POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI
- Ako se radi o prekršaju ili kaznenom djelu, onda će se tražiti sudski nalog, ali to je krajnja mjera. Mogućnosti nasilnog ulaska policije u stan, osim u iznimnim situacija bez naloga, nisu mogući. Nikakvog nasilnog upada ovdje neće biti - rekao je Posilović. Kako će onda policija procijeniti je li deset ljudi na zabavi?
- Policija nailazi na suradnju građana, ne treba zanemariti mogućnost da se policajac na licu mjesta sam u to uvjeri uz pomoć građana - rekao je Posilović. Zagrebački odvjetnik Mario Medak pojasnio nam je da policija može ući u stan jedino ako vlasnik stana ili osoba koja živi u stanu pusti policijske službenike da uđu.
Policija izlazi na dojavu
- Policija je i dosad prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira postupala po dojavama građana o buci ili galami i izlazila na lice mjesta. U načelu tad policijski službenici nisu morali ulaziti u stan kako bi konstatirali da je riječ o nekoj buci ili galami kojom se narušava javni red i mir - pojašnjava Medak dosadašnje prekršajno postupanje policije. Dodaje kako policija može ući u stan bez suglasnosti vlasnika ili osobe koja živi u stanu jedino uz sudski nalog. Iz sudačkih krugova kažu nam da i u Prekršajnom zakonu postoji mogućnost prijave pretrage. U tim slučajevima nalog za pretragu mogu zatražiti ovlaštene osobe tijela državne uprave ako postoje osnove sumnje da je počinjen prekršaj u okviru njihove nadležnosti. Na koji će način onda policija utvrditi je li na privatnom posjedu zabranjeno okupljanje?
- Policajci mogu procijeniti koliko je ljudi u stanu, ali na sudu bi to malo vrijedilo. Policajci bi trebali ući u stan prebrojiti koliko je u njemu osoba te ih sve popisati i o tome sačiniti zapisnik. Tad bi mogli kazniti i te osobe koje ne nose masku - smatra Medak. Ogradio se uz napomenu da može samo komentirati prijedloge koje je pročitao u medijima jer nije vidio konačni prijedlog izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Smatra da bi se svakako trebale uvesti opomene za prekršaje do 5000 kuna, mjera koja postoji u Prekršajnom zakonu.
Ne mogu ući na silu
- Smatram da bi Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti trebalo uskladiti s Prekršajnim zakonom te uvesti i upozorenje te opomenu kao sankciju, pa tek onda, ako osoba odbija postupiti po zapovijedi ili prestati s prekršajem, ići na teže kazne. Dakle, prvo upozorenje, zatim opomena, pa tek onda novčana kazna - pojašnjava odvjetnik.
Svrha kažnjava, nastavlja, trebala bi biti zaštita dobra, zdravlja i života ljudi, a ne materijalno kažnjavanje.
- Ako se svrha može postići i opomenom, zašto ne uvesti i to - dodaje.
Naglašava da kad bi policija neovlašteno prodrla u stan, i policijski službenik može počiniti kazneno djelo.
- Članak 141 stavak 2 Kaznenog zakona kaže da ako službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne djelatnosti neovlašteno prodre u tuđi dom ili poslovni prostor čini kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora za koji je zapriječena kazna do tri godine zatvora - ističe Medak.
Prekršaj bi, po novom, trebalo biti i nenošenje zaštitne maske, odnosno nepravilno nošenje maske tako da usta ili nos nisu prekriveni. Kazna za ovaj prekršaj bit će 500 kuna, no postojat će mogućnost plaćanja polovice kazne, odnosno 250 kuna na licu mjesta. Na prekršajni nalog može se i žaliti.
Nove mjere i kazne komentirao je i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
- Nije poanta da se nekoga kazni, nego da se maska nosi i stavi pravilno. Ispostavilo se da su kazne ipak potrebne, ali vidimo da je ljudi koji ne vjeruju u virus sve manje - rekao je.
Na pitanje kako će kontrolirati privatna okupljanja, napomenuo je da nitko neće nikome upadati u stan. Kaže kako dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ne znače nikakvu represiju, nego proširuju krug osoba koje će moći primjenjivati mjere nadzora, među kojima je sad i policija.
Tvrde da su kazne potrebne
- To je zakon koji je usmjeren na manjinu, sve manju manjinu ljudi koji ne prihvaćaju pridržavati se mjera koje su propisane na temelju struke - tvrdi Božinović. Napominje da ovaj zakon ne daje nikakve nove ovlasti, prije svega policijskim službenicima, koje nisu već propisane zakonima o policijskim ovlastima i poslovima.
I ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da policija neće samoinicijativno okolo tražiti izvore privatnih događanja.
- Policija sigurno neće okolo tražiti izvore takvih zbivanja, ali svi oni koji žele dobro hrvatskim građanima, vjerujem da će prijaviti takva okupljanja jer nam je cilj spriječiti širenje virusne bolesti - rekao je Beroš nakon sjednice Vlade.
- Policija neće postupati samoinicijativno, nego će, kao i do sada, postupati u vezi dojava, sukladno Ustavu i zakonima, kao što je to u slučaju buke, nepredviđenih okolnosti, provale, vatre ili sličnog - dodao je Beroš.
Rekao je da je riječ o novom elementu u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je vrlo dobrodošao gledajući širi kontekst.
'Nismo sretni što ga uvodimo'
- Nismo sretni što ga uvodimo, ali pogledajte okolnosti diljem Europe pa će sve biti jasno - rekao je ministar zdravstva.
A što sve donose izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti? Između ostalog, propisuje se nova sigurnosna mjera obaveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i okupljanja te zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja. Zakonskim prijedlogom propisuje se da provedbu nadzora nad primjenom sigurnosnih mjera provode policijski službenici, inspektori civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.
Kazne od 500 do 40.000 kuna
Osim za fizičke osobe do 500 kuna, propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 do 40.000 kuna za nepridržavanje mjera. Za prekršaj odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.
Na udaru će se naći i vlasnici, odnosno posjednici privatnog posjeda ako organiziraju ili dopuste privatno okupljanje s više od deset ljudi.