Vlada predsjednika Emmanuela Macrona odustala je od uvođenja poreza na gorivo, suočena s masovnim prosvjedima zbog porasta životnih troškova diljem Francuske, objavio je u srijedu francuski premijer, dan nakon što je najavio suspenziju poreza samo na šest mjeseci.
Macron vlada svim silama pokušava obuzdati gnjev prosvjednika okupljenih u pokretu "žutih prsluka" i oporaviti se od subotnjih nemira na ulicama Pariza, najgorih u posljednjih 50 godina.
"Vlada je spremna na dijalog i to pokazuje, jer je upravo odustala od povećanja poreza u proračunu za 2019.", rekao je pred parlamentom premijer Edouard Philippe.
Taj ustupak najnoviji je pokušaj da se zaustavi nejteža kriza Macronova predsjedništva koje je u utorak objavilo da se porez suspendira na šest mjeseci.
Njegova vlada dala je ranije naslutiti da će razmisliti o ponovnom uvođenju poreza na bogatstvo koji je Macron ukinuo prošle godine, priskrbivši si nadimak "predsjednik bogataša".
Ukidanje „poreza na bogatstvo” (ISF) građana s visokim dohotkom bilo je ključni dio Macronove predsjedničke kampanje naklonjene interesima biznisa. Smatralo se da će taj potez potaknuti biznismene da ulažu i zapošljavaju u Francuskoj.
Kritičari su pak optužili Macrona da favorizira bogate, paralelno povećavajući poreze umirovljenicima i drugim građanima.
Takozvani pokret "žutih prsluka", počeo je 17. studenog kao prosvjed organiziran na društvenim mrežama u kojima prosvjednici nose reflektirajuće žute prsluke, inače obavezni dio opreme svakog vozila u Francuskoj te prosvjeduju protiv vladina pritiska na kućanstva Macronovim porezom na gorivo.
Međutim, u prošla tri tjedna, prosvjedi su prerasli u šire antimacronovske ustanke s ponekim nasilnim marginalnim grupama koje pozivaju Macrona na ostavku, a većina ga kritizira za provođenje politika koje su naklonjene bogatima, a ničime ne pomažu siromašnima.
Pokret „žutih prsluka” izrastao je na frustraciji građana povećanjem trošarina na gorivo i u međuvremenu se proširio, nošen nezadovoljstvom zbog povećanja troškova života i percipiranim Macronovim zanemarivanjem problema s kojima se suočavaju ruralni dijelovi Francuske i mali gradovi.
Tako je ponovno uvođenje poreza na bogatstvo postalo ključni zahtjev prosvjednika, uz povećanje minimalne plaće i odustajanje od podizanja poreza na gorivo.