Zbog zaštite potrošača i previsokih kamata ukidaju se prešutna prekoračenja. To je još u srpnju 2022. dogovoreno Memorandumom između Vlade i banaka. No svi građani, koji to žele, u banci mogu sklopiti ugovor o dopuštenom prekoračenju.
Dosad je novi ugovor sklopilo manje od polovine od ukupno milijun 700 tisuća građana koliko ih je dobilo obavijest o isteku prešutnog prekoračenja. O toj je temi u Dnevniku HTV-a govorio dr. sc. Boris Podobnik, ekonomski stručnjak.
- Postoji mogućnost da se dođe na nulu, ali to samo znači da se praktički mora dignuti kredit kojim će se zatvoriti to prekoračenje. Jednostavno ne postoji način da banci ne otplatite ono što ste joj dužni. Definitivno mora postojati malo veća financijska disciplina, ali je problem što ljudi koji su malo neodgovorni, oni su se navikli na minuse te će i dalje pokušati živjeti u minusu, tvrdi Podobnik.
- To vam je kao i kod alkoholičara ili kao kad ste na drogama, vrlo je teško potpuno se izliječiti, ali ako postoji disciplina, postoji i način da se iz toga izvučete, kazao je.
Na pitanje posežu li građani olako za gotovinskim nenamjenskim zaduženjima, kaže da je to istina.
- To je sigurno, ali to je zato što jednostavno živimo u potrošačkom društvu i to je potpuno normalno. Na primjer, neki podaci kažu da krediti kućanstvima iznose oko 23 milijarde, a nenamjenski krediti su nešto više od trećine toga, dakle malo više od 8 milijardi. A upravo zato što su realno plaće porasle, jer mislim da su u zadnje četiri godine porasle nekih 50%, međutim, pošto je inflacija nekih 25%, znači da vam je realno plaća porasla 25%, zbog toga i Hrvati pokazuju veću sklonost većoj potrošnji i samim time nije čudo da su minusi na neki način rješenje. Kad vi pokušate više trošiti, ne razmišljate o tome kolika vam je plaća, nego vrlo olako prelazite u minus, rekao je.
Kaže da smo, u usporedbi s nekim drugim građanima Europske unije, definitivno rastrošni.
- Rastrošniji smo od drugih, a to je upravo razlog zašto smo skloniji minusima, kaže.
Prešutni "minusi" odlaze u povijest, i zamjenjuju ih dopušteni "minusi". Nova prekoračenja na tekućem računu, mogu se, ali i ne moraju ugovoriti.
- Oni građani koji ne ugovore do isteka roka kojeg su banke dale, to je 30.6., nakon toga više neće moći koristiti svoja prešutna prekoračenja, a ono što su iskoristili to će morati vratiti. Banke će omogućiti da se taj iznos vrati u 12 mjesečnih rata, govori Ivana Poršinsky, viša savjetnica u HNB-ovom Uredu za praćenje zaštite potrošača.