Cilj naše reforme je osigurati održivost mirovinskog sustava, ali isto tako i povećanje mirovina, poručio je u srijedu ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Njegovo ministarstvo je pripremilo paket od pet zakonskih izmjena koje bi trebale stupiti na snagu već početkom sljedeće godine.
Sedam godina ranije
Ukratko se sve mjere mogu svesti na to da će i muškarci i žene morati raditi dulje, svi koji žele u mirovinu ranije bit će kažnjeni. Vlada predlaže da čak sedam godina ranije nego danas idemo u mirovine sa 67 godina. I muškarci i žene. Žene će, dodatno, ići sa 65 godina već 2027. godine.
Ove krucijalne promjene se tiču svih koji su rođeni 1964. godine i kasnije. No apsolutno najveća novost je način na koji je ipak država i sebi osigurala priljev milijardi kuna koje radnici danas imaju u drugom mirovinskom stupu. Uz 15 posto, koliko od plaće ide državi u prvi stup, poslodavci plaćaju još pet posto za drugi stup koji je privatno vlasništvo radnika iako njime upravljaju mirovinski fondovi. Uz te uplate, ali i prinos mirovinskih fondova, u drugom stupu je trenutačno čak 95 milijardi kuna.
Ta dvostupna mirovinska reforma zamišljena je prije 17 godina kao jamac da će oni koji u njoj sudjeluju imati veće mirovine. No shvatilo se da oni koji idu u mirovinu prije nego su dovoljno uplatili, imaju manje mirovine. Zato je uveden dodatak od 27 posto koje primaju umirovljenici.
Izbor je težak
Kako za isplatu tih 27 posto više nema novca, a oni koji bi primali mirovinu iz prvog i drugog stupa bi bili oštećeni i imali manje mirovine, Pavić je smislio rješenje kako kratkoročno riješiti problem. Svaki novi umirovljenik će, ako želi 27 posto dodatka, svu ušteđevinu iz drugog stupa morati uplatiti u proračun države.
Pri odlasku u mirovinu, svatko će dobiti izračun kolika bi mu mjesečna mirovina iznosila ako se isplaćuje iz dva stupa ili ako se isplaćuje samo iz prvog stupa uz dodatak 27 posto. Međutim, izračuni Ministarstva rada pokazuju da će čak 97 posto budućih umirovljenika imati veću mirovinu uz dodatak. Pa očekuju da će im dobrovoljno dati svoju ušteđevinu. Država računa da će do 2040. godine tako uprihoditi nevjerojatnih 87 milijardi kuna. Koje može trošiti kako želi.
Sindikati: Tragikomični su
Obećavaju veće mirovine, no za to nema čvrstog jamstva. Ministar Pavić smatra da je to dobro rješenje.
- Svatko će imati izbor i time ćemo riješiti i problem dodatka od 27 posto, ali i onih koji u sljedećih deset, 15 ili 20 godina nisu dovoljno uštedjeli u drugom stupu da ostvare veće mirovine - kaže Pavić.
Sindikati su nezadovoljni. Mladen Novosel, čelnik Samostalnog sindikata Hrvatske kaže da su oni trebali biti članovi radne skupine koja priprema izmjene zakona, ali nitko ih ništa nije pitao. Vezano za prebacivanje ušteđevine ako se želi dodatak od 27 posto, Novosel kaže da je to tragikomično rješenje.
- Netko bi u ovoj Vladi trebao konačno reći: Nismo u stanju napraviti ništa novo i dobro, pa se mirimo s lošim. Nema jamstva većih mirovina na ovaj način. Rješenje je apsurdno - kaže Novosel.
SSSH je bio skeptičan prema drugom stupu, ali ni sadašnji prijedlog ne smatra dobrim.
- Jedino održivo rješenje za mirovinski sustav je da se anulira siva ekonomija, da svi plaćaju doprinose, da u Hrvatskoj ostanu radnici i da poveća se njihov broj na dva milijuna - kaže Novosel.
Mirovinci iznenađeni
Udruga mirovinskih fondova se ne slaže s procjenom da će čak 97 posto imati veću mirovinu uz dodatak. U svom priopćenju podsjećaju da radnik koji je na svakih uloženih stotinu kuna na početku reforme sada ima 240 kuna.
- Ono što je u reformi bilo planirano, a nije provedeno je da su izdvajanja za drugi stup trebala iznositi 10 posto. Da je to učinjeno, kombinirane mirovine iz oba stupa bi bile veće - ističe se u priopćenju. Oni upozoravaju i da kombinirane mirovine nisu niže od onih iz samo iz prvog stupa, nego su niže upravo jer dosadašnji umirovljenici imaju pravo na dodatak od 27 posto.
- Zato dodatak od 27 posto treba razmotriti i za članove koji će primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. I za to ćemo se zalagati - ističu u priopćenju četiri mirovinska fonda.