Nakon odluke Ustavnog suda da je zabrana rada trgovina nedjeljom od 27. travnja do 26. svibnja 2020. bila neustavna i da mjera Stožera nije ostvarivala zahtjeve razmjernosti, otvorila se mogućnost tužbi protiv države za naknadu štete.
Ustavno-pravni stručnjak Mato Palić navodi kako je za to potrebno zadovoljiti tri uvjeta. Uz to da postoji protupravna radnja i da je nastupila šteta, važno je dokazati postojanje uzročno-posljedične veze između protupravne radnje i nastale štete te kako druge mjere Stožera nisu na to utjecale.
Direktor Westgate Shopping Centra i predsjednik HUP-ove Udruge Developera, Denis Čupić, potvrdio je kako, iako se stvorila mogućnost za tužbu, niti jedan trgovački lanac ili centar nije jasno rekao da misli ili razmišlja o tužbi.
- Većina nas je razumna i svatko od nas treba pomoć sad. Sadašnja situacija dobar je poziv na buđenje kako bismo sjeli s Vladom i razgovarali o kompenzacijskim mjerama za ovu granu gospodarstva - kazao je Čupić navodeći kako su, primjerice, Austrija, Italija i Švicarska već donijele mjere pomoći.
Podsjetio je da trgovački lanci imaju police osiguranja koje vrijede i za slučaj zatvaranja.
- Ti strani osiguravatelji mogli bi biti ti koji razmišljaju o tužbi kako bi namirili dio šteta koje će isplatiti osiguranicima. Te štete će biti manje ako se donesu neke kompenzacijske mjere, pa bi se tako mogle prevenirati eventualne tužbe - napominje Čupić.
I dok pojedine zemlje u okruženju daju poticaje za trgovinu kako bi ublažile teret krize, Čupić kaže da bi oni bili zadovoljni i da im se smanje troškovi za komunalnu i vodnu naknadu te za obnovljive izvore energije na računima za struju, jer su jer naknade za zaposlenike su samo gašenje požara.
Premijer Andrej Plenković ponovio je kako će Vlada tijekom mandata predložiti “balansiran zakon o neradnoj nedjelji”, a Čupić smatra kako bi posljednja odluka Ustavnog suda trebala biti dovoljna poruka.
- Ovo je četvrti put da je zabrana rada nedjeljom pala na Ustavnom sudu. Kao zemlja ne možemo si priuštiti eksperiment ograničavanja rada trgovina jer bi to značilo da će minimalno 150.000 ljudi ostati bez posla ili će im se drastično smanjiti prava - upozorava Čupić.
Hrvatsko gospodarstvo je, nastavlja, iznimno ovisno o udjelu trgovine i uslužnih djelatnosti. Dosta smo nisko industrijalizirana zemlja, koja ima nisku vanjskotrgovinsku bilancu.
- Sve ono što smo se naslušali ove godine o potrebi rasta poljoprivrede i izvoza, sve je to za pohvalu i slažem se da nam to treba, ali to se može razviti kroz period od 10 do 15 godina - ističe Čupić.
Ograničavanjem rada nedjeljom, upozorava, najviše bila pogođena neprehrambena trgovina u kojoj radnici imaju iznadprosječne plaće. Čupić poziva na razgovor i o ovoj temi, jer je nedjelja za trgovce udarni dan. Smatra kako ne bi bilo dobro da se donose zakonska rješenja na način kao što je to radio bivši ministar gospodarstva Darko Horvat. Prije nego je izašao sa zakonskom inicijativom ograničavanja rada nedjeljom, tvrdi, o toj temi bio je organiziran samo jedan sastanak na kojem je i sam bio.
Poslodavci se zalažu da se rad nedjeljom regulira Zakonom o radu odnosno da se njime uredi koliko radnik treba biti više plaćen za radnu nedjelju, ali i da se uvedu kontrole poslodavaca poštuju li zakon. I danas, nastavlja Čupić, ima poslodavaca koji poštuju sve odredbe Zakona o radu, čak i iznad toga, ali nažalost ima i onih koji to zloupotrebljavaju.
- Tu su inspekcije koje bi to trebale dovesti u red - poručio je.