Papa Franjo prihvatio je ostavku trojice čileanskih biskupa nakon skandala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem maloljetnika, a među njima je i Juan Barros, biskup Osorna, grada u središtu skandala, priopćio je u ponedjeljak Vatikan.

U potezu bez presedana svih tridesetčetvorica čileanskih biskupa prošli su mjesec ponudila ostavke nakon kriznog sastanka s Papom zbog vijesti o zataškavanju spolnog zlostavljanja što su ih počinili svećenici u toj zemlji.  

Za sada nije jasno da li potez u ponedjeljak znači da Papa neće prihvatiti niti jednu drugu ostavku.

Biskup Barros navodno je zataškavao zločine svećenika Fernanda Karadime.

Uz Barrosovu ostavku Papa je prihvatio i odlazak biskupa grada Puerto Montta, Cristiana Cara Cordera te biskupa Valparaisa, Gonzala Duartea Garcije de Cortazara. 

Papa Franjo obećao je čileanskim katoličkim vjernicima da se crkva više nikada neće oglušiti na njihove vapaje niti 'pokrivati' zlostavljanje u njihovoj zemlji. 

Glavni skandal 'vrti se oko' svećenika Karadime koji je u istrazi Vatikana iz 2011. proglašen krivim za spolno zlostavljanje dječaka u Santiagu između 1970. i 1980. te je osuđen na "doživotnu pokoru i molitvu". Danas ima 87 godina i živi u umirovljeničkom domu u Čileu. Uvijek je nijekao bilo kakav zločin. 

Trojica muškaraca, koji su kao djeca bili žrtve zlostavljanja, optužili su Barrosa da je znao za zločine no da nije ništa poduzeo kako bi ih zaštitio i zlostavljanje prekinuo. I Barros je zanijekao takve navode.

Žrtve su zlostavljanje svećenika Kardimea crkvenim vlastima prijavile još 2002., no istraga je pokrenuta tek 2010. jer im službenici nisu povjerovali. Istraga je pokrenuta tek pošto su žrtve iznijele svoje optužbe u javnost.

Karadimeove žrtve izjavile su da je biskup Barros, Karadimeov nadređeni, znao za spolno zlostavljanje, da ga je vidio te da nije ništa poduzeo. Barros je porekao sve optužbe.

Papa Franjo ponovno je izazvao skandal kada je 2015. imenovao Barrosa za biskupa u Osornu.