Tijekom ljetne prodaje, roman “Mjesec boje krvi” prodao se u deset tisuća primjeraka, a njegov nastavak, “Knjiga izumrlih” u manje od mjesec dana dosegao je gotovo pet tisuća. Uspjeh je tih romana to veći ako pogledamo parametre hrvatskog tržišta knjiga koje, kao i većina ekonomskih pokazatelja, bilježi slobodan pad. Hitom se naime danas - čak bez pretjerivanja - nazivaju i knjige prodane u više od tisuću ili dvije tisuće primjeraka, pa su ove brojke uistinu dojmljive.
Čime se može objasniti to prkošenje “sili teže”? Otkud takav uspjeh? Jedno objašnjenje - da je riječ o uspjehu koji slijedi planetarni val popularnosti “Sumrak sage” - nije posve pogrešno, ali nije niti dovoljno. Seksi vampiri, kako ih naziva čitateljska publika, Tina, Monkey i Maks, jesu tinejdžerski junaci jer su mladi, dio elite ili postaju njezinim dijelom, što im je život pun adrenalina, što se suočavaju s pustolovinama koje njihovim realnim vršnjacima nisu dostupne. No koordinate tih pustolovina više nisu iste kao njihovih roditelja. “Mjesec boje krvi” i “Knjiga izumrlih” ne događaju se u vulkanu Vatna Jekul, Julesa Vernea, ili 20 tisuća milja pod morem, ni u rukavcima Missisipija, kao pustolovine Thomasa Sawyera ili Huckleberryja Finna, slavnih junaka Marka Twaina.
Njihovo okruženje nije idilična priroda nego brutalan svijet hrvatske tranzicije, u kojemu društveni vrhovi, metaforično piju krv donjim klasama u društvu. Junakinja Tina jednom je nogom ušla u povlašteni svijet krvopija, a njezin je pouzdan prijatelj, deziluzioniran, ali hrabar Monkey, čovjek s obje noge na zemlji, netko tko ima petlje ući u sukob sa svijetom moćnih vampira koji, kroz ogorčene klanovske borbe, ispunjavaju samo jednu svrhu: potrebu da vladaju, ni manje ni više, nego cijelim svijetom.
Još je jedan element važan u objašnjenju fenomena “Mjeseca”. Oba nastavka knjige pletu radnju oko slabo poznatih ili tajanstvenih mjesta hrvatske povijesti. U prvom nastavku, “Mjesecu”, to je nestali templarski hram u srcu Zagreba, u drugom to je tajanstvena mumija “Ružica”, koja predstavlja jednu od najvećih dragocjenosti zagrebačkog Arheološkog muzeja. Ta je mumija došla u Zagreb s ovojem na kojem je nađen najveći, do danas nedešifrirani, spis na iščezlom jeziku izumrlog naroda, Etruščana...
"Mjesec” i “Knjiga izumrlih” vješto stavljaju povijesne hrvatske motive u središte romaneskne intrige, a to je formula koja je među širokom čitateljskom publikom, još od Zagorke, prihvaćena kao poželjna i uspješna. Naklada prodanih knjiga to doista plastično dokazuje.