Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić predstavio je u Saboru izvješće o radu državnog odvjetništva za 2017. i 2018. istaknuvši kako DORH posebnu pažnju posvećuje radu na predmetima vezanima za korupciju.
- Na području korupcije i organiziranog kriminala USKOK odrađuje kvalitetan posao i postiže rezultate koji su na zavidnoj razini, ali s obzirom da se radi o složenim predmetima rezultati se ne mogu očekivati preko noći, tim više što je njegov rad opterećen velikim brojem neutemeljenih prijava - rekao je Jelenić pojasnivši kako je riječ o prijavama građana protiv službenih osoba čiji rad smatraju nezakonitim ili koruptivnim.
- Iako se provjeravaju sve te prijave, USKOK nije nadzorno tijelo, što se često zaboravlja - istaknuo je dodavši da DORH veliku pažnju posvećuje i rješavanju ratnih zločina.
- To potvrđuje stalni rad u posljednjih 30 godina i rezultati ostvareni u 2017. i 2018. po kojima su postupci pokrenuti preko gotovo 3700 osoba, a optuženo ih je više od 2100 - naveo je Jelenić istaknuvši da, unatoč znatnim poteškoćama s pribavljanjem dokaza, provjeravaju sve informacije što će i nastaviti raditi u suradnji s policijom.
Zbog govora mržnje u dvije godine zaprimljeno je, rekao je, više od sto prijava, od čega ih je čak 67 odbačeno. Objašnjava to time što se govor mržnje u kolokvijalnom i pravnom smislu različito shvaća.
Naglasio je i da je u 2018. od ukupno 2615 završenih istraga, njih 92 posto okončano u roku do šest mjeseci, a samo osam posto u roku do 12 mjeseci. Odvjetništva su podigla optužnice protiv 16.102 osobe, a optužna vijeća su potvrdila 96 posto optužnica. Lani su prvostupanjski sudovi donijeli presude u odnosu na 15.435 osoba od čega je 91 posto osuđujućih. Na kazne zatvora presuđeno je više od 3000 osoba, dodao je Jelenić, od čega je gotovo jedna trećina zamijenjena radom za opće dobro. Uvjetne osude su najzastupljenije i čine 75 posto.
- Svi podaci izneseni u oba ova izvješća daju mi za pravo tvrditi da su državna odvjetništva i u 2017. i u 2018. zadržala visok stupanj ažurnosti i kvalitete u radu. Osim što svoj posao obavljaju neovisno, mimo ikakvih vanjskih utjecaja, i profesionalno, vođeni isključivo činjenicama i zakonom s ciljem postizanja pravde, bez obzira je li i tko zadovoljan odlukama koje donose, državni odvjetnici su danas više nego ikada prije svjesni propitkivanja njihovog rada. I to je u redu - istaknuo je Jelenić naglasivši kako je transparentnost rada dobrodošla, ali da pri tome svi moraju biti svjesni da je postupanje državnog odvjetništva u kaznenim predmetima, ali i u građanskim predmetima, u najvećoj mjeri po zakonu tajno ili barem nejavno.
- I često nismo u mogućnosti zadovoljiti znatiželju javnosti - istaknuo je.
Bernardić 'oprao' Jelenića
Šef SDP-a Davor Bernardić istaknuo je kako bi ovo izvješće o radu bilo prikladnije nazvati izvješćem o neradu glavnog državnog odvjetnika.
- Mi 2020. razgovaramo o izvješću iz 2018. jer očito vladajući žele sakriti taj nerad - istaknuo je podsjetivši kako je u travnju 2018. HDZ-ova vladajuća većina smijenila Dinka Cvitana te imenovala "svog poslušnika Dražena Jelenića".
- Iako je na početku puno obećavao, vrlo brzo je postalo jasno zašto je došao na tu funkciju i zašto je morao otići respektirani borac protiv korupcije Dinko Cvitan, koji danas ima tjelohranitelje jer mu prijete optuženici iz raznih korupcijskih afera - rekao je Bernardić poručivši Jeleniću da se on ne mora bojati jer ne radi ništa.
- U najvećoj korupcijskoj aferi u povijesti Hrvatske, aferi Agrokor, u kojoj su savjetnici izvukli stotine milijuna kuna iz posrnule kompanije, vi niste činili ništa, bez obzira na činjenicu što je sve priznao premijer kad je smijenio izvanrednog povjerenika Ramljaka, ministricu Dalić i kad je pozvao savjetnike da vrate novac - rekao je naglasivši kako je iz ove Vlade zbog sumnje u korupciju odletjelo 10 ministara.
- A vi i dalje ne činite ništa. Plenkovićeva vlada održava se na vlasti isključivo političkom korupcijom, kupovinom zastupnika. Nekima od njih se itekako pogodovalo. A vi ne činite ništa. Dok se ministri bogate na sumnjiv način, ne mogu dokazati porijeklo imovine, dok skrivaju svoje vile, jahte, bazene, ljudi žive sve teže i iseljavaju iz zemlje. A pazi čuda, vi opet ne činite ništa - naveo je Bernardić.
Podsjetio je i na izvješće Europske komisije koja upozorava da je Hrvatska jedna od najkorumpiranijih zemalja.
- A vi opet, po dobrom starom običaju, niste učinili ništa - rekao je podsjetivši se na zadnji slučaj - onaj u kojem su ravnatelj i zamjenik ravnatelja APN-a uzeli stanove od APN-a.
- I što ste učinili? Ništa - opet je konstatirao Bernardić ustvrdivši kako korupcija izjeda naše društvo.
- Ovo je najkorumpiranija vlada u povijesti Hrvatske i dalje se bogate. A DORH zatvara oči pred korupcijom- naglasio je dodavši kako je zato SDP osnovao Antikorupcijski savez.
- Jeste li se zapitali kakvu poruku šaljete građanima ove zemlje kada sjedite u loži pored Uskokovog optuženika i glavnog Plenkovićevog koalicijskog partnera Bandića? Znate li kako ste izgledali? Kao u lošem mafijaškom filmu - istaknuo je.
Iako je Jelenić rekao kako često ne mogu zadovoljiti znatiželju javnosti, znatiželjni zastupnici ipak su ga ispitivali o konkretnim slučajevima. SDP-ov Gordan Maras istaknuo je kako državno odvjetništvo 2015. godine u istrazi protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića utvrdilo da je vlasnik tri prikrivena stana.
- Sada je 2020. godina. Radi se o stanovima od 95 kvadrata na Krugama, 78 kvadrata i garaži na Horvaćanskoj cesti i 94 kvadrata na Gračanskoj cesti, čiji je navodno prikriveni vlasnik bila njegova supruga. Šest godina nakon toga procesi još uvijek traju. Zanima me može li Bandić raspolagati tom imovinom i na koji način je uopće mogao steći tu imovinu - upitao je Maras.
Jelenić mu je odgovorio kako sabornica nije mjesto na kojem se može raspravljati o konkretnim predmetima.
- Da li netko može ili ne može steći neku imovinu trebao bi biti prvenstveno predmet propitkivanja poreznih tijela, a ako je stjecanje imovine rezultat kaznenog djela onda i tijela razotkrivanja te DORH-a - poručio je Jelenić.
SDP-ov Joško Klisović istaknuo kako građani imaju vrlo nisko povjerenje u pravosuđe te je upitao Jelenića ga kako misli zadobiti to povjerenje.
- Sumnje koje građani imaju su da se ponekad proceduralne greške u uvodnom dijelu postupka rade namjerno kako bi kasnije bile osnova odvjetnicima optuženih da oslobode svoje klijente - istaknuo je Klisović.
Jelenić je poručio da proceduralne greške nisu dovodile do ukidanja presuda.
- Ne mogu prihvatiti tezu da se iste rade namjerno. A što se tiče percepcije rada pravosuđa odnosno DORH-a, ne bih govorio o onome što se ne tiče rada DORH-a. Neka svi počiste prvo u svom dvorištu - naglasio je.
Damjan Vucelić iz Živog zida govorio je o slučajevima Tomislava Debeljaka, vlasnika DIV grupe i Brodosplita, virovitičkog pročelnika Siniše Palme, Pevecu...
- Državna revizija je utvrdila da Tomislav Debeljak nenamjenski troši novac HBOR-a, je li itko iz uprave HBOR-a pozvan u DORH? Osam mjeseci je prošlo od smrti Siniše Palma, je li Ivica Kirin upleten i gdje je nestalo 17 milijuna kuna? Tko je pljačkao Pevec i je li Pevecu oteta imovina - upitao je Vucelić, no Jelenić je ponovio da o konkretnim predmetima ne može govoriti.
I prilikom ranijih izvještaja o radu DORH-a i Jelenićevi prethodnici spominjali su problem prostora, odnosno nedostatka prostora i uvjete rada u prostorijama državnih odvjetništava, ali i nedostatak ljudstva. Spomenuo je to danas, potaknut pitanjem Mostovog Roberta Podolnjaka, i Jelenić.
'Fali nam 150 ljudi'
- Mi radimo po sistematizaciji iz 2001. i fali nam 150 ljudi. Ulažemo maksimalne napore da održivo ovu razinu ažurnosti i kvalitete, ali osobno bi volio da budemo još kvalitetniji. No, ne nedostaje volje i želje, to vas uvjeravam - rekao je Jelenić.
SDP-ov Željko Jovanović upitao ga je kako se osjeća kada zna da će o njegovu radu "glasati žetončići Uskokovog osumnjičenika, bivši ministri i dužnosnici koji se nalaze na sudu". Također je naglasio kako je percepcija javnosti o radu državnog odvjetništva u suprotnosti s onim što Jelenić govori.
- Percepcija javnosti ne odgovara stvarnim rezultatima kad ih gledamo kroz statističke pokazatelje, percepcija se očito temelji na nekoliko važnijih predmeta koji su medijski eksponirani i o kojima se piše, čita i govori. Osobno mislim da je u tim predmetima državno odvjetništvo kvalitetno odradio posao, ne možemo utjecati na tijek postupka, a imamo procesne zakone takve kakve imamo - rekao je Jelenić ne odgovorivši kako se osjeća zbog ljudi koji će glasati o njegovom izvještaju.
Mostov Miro Bulj, govoreći o ratnim zločinima, istaknuo je kako brojni zločinci i dalje slobodno šetaju te ti zločini nisu procesuirani.
- Mene žalosti kad vidim Šešelja. Četnik koji je pušten na slobodu jer je bolestan, a naši generali još čame u Hagu. Pa kakav je to odnos? Da vi kao državno odvjetništvo, mi kao Republika Hrvatska, možemo promatrati četnika Šešelja ili Vučića, koji šetaju slobodno i hodaju po našoj zemlji i još se Šešelj ruga s Hrvatima. Još veći problem su naši logoraši koje nitko nije saslušao, imaju imena i prezimena svojih mučitelja, ja ne mogu shvatiti zašto ne rješavamo te zločine - istaknuo je.
HDZ-ov Stevo Culej govorio je o Radenku Alavanji istaknuvši kako je za "vrijeme njegovog komandovanja ubijeno 83 nesrba u Borovu selu".
- Jako mi je žao sam podnosio kaznene prijave da od svih 61 završi na tri godine samo. Tri godine zatvora za sve one zločine koji su počinjeni u Borovu selu. Ubijali su gdje su htjeli, nikog to ne interesira. Hrvatska se crvena nad svakom žrtvom zbog propusta nečinjenja. Niste činili ono što ste trebali činiti - zagrmio je Culej iz saborske klupe na kojoj mu stoji slika jugoslavenske zastave koju gazi čizma.
USKOK je, naveo je još Jelenić u svom predstavljanju, u 2018. primio 491 predmet te je naglasio da se broj neriješenih predmeta stalno smanjuje. U postupku pred sudovima na kraju 2018. bila su 352 Uskočka predmeta s 987 optuženika bez presude, a stopa ažurnosti USKOK-a iznosi 102 posto, i jednaka je kao i godinu ranije.
Rad DORH-a u tri godine nije značajno oscilirao, stopa ažurnosti u 2018. je 104 posto, vrijeme rješavanja se skraćuje, a ukupno je riješeno više predmeta nego ih je primljeno.
Rad kaznenih odjela u 2018. govori da su državna odvjetništva zaprimila 35,154 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja i 26,848 prijava protiv nepoznatih počinitelja, što je u odnosu na obje skupine oko osam posto manje.