Drago mi je da je jučer u Saboru postojalo maksimalno jedinstvo u vezi osude agresije i podrške Ukrajine te jasnog svrstavanja Hrvatske na pravu strana morala, prava i povijesti. Kao što vidimo, broj nedužnih žrtava raste, dolazi do humanitarne krize ogromnih razmjera, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade govoreći o invaziji Rusije na Ukrajinu koja brine cijeli svijet.
Istaknuo je kako je Ukrajinu do sada napustilo već milijun ljudi, a da ih čak moglo otići pet milijuna ako se ova strahota nastavi.
PRATITE UŽIVO:
- Posebno su zabrinjavajući izvještaji koji dolaze iz opkoljenog Mariupolja, koji je teško razoren neprestanim bombardiranjem i u kojem je stradao veliki broj civila. Hrvatska je i jučer iskazala svoj stav, podržali smo Rezoluciju koja se odnosila na Ukrajinu na Skupštini UN-a - rekao je dodavši kako se nastavlja i s primjenom paketa sankcija prema Rusiji koji je donesen na razini EU.
- Razmotrili smo jučer na užem kabinetu i posljedice ove krize koja će poremetiti dobavne lance, ne samo u energetici nego i u poljoprivredi jer je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika žitarica i uljarica za područje EU i mi analiziramo posljedice te situacije i poduzimamo sve mjere kako bi se zaštitili hrvatski građani i smanjile posljedice za naš svakodnevni život. Idući tjedan ćemo ponovno imati Europsko vijeće u Francuskoj gdje će biti raspravljeni svi aspekti ove krize - rekao je.
Podsjetio je i kako je HPB preuzeo Sberbanku Hrvatska.
- U suradnji s HNB-om Vlada je uspjela u rekordno kratkom roku osigurati preuzimanje Sberbanke Hrvatska od strane HPB-a - rekao je naglasivši kako su time uspjeli sačuvati da ta banka opstane, ali i umiriti klijente koji su podizali depozite u strahu od propadanja banke.
- Na ovaj način uštedjeli smo više milijardi kuna depozita građana i poduzetnika, spriječili likvidaciju banke i osigurali stabilnost financijskog tržišta, zaštitili javni interes i sve građane i poduzetnike koji su do sada poslovali sa Sberbankom. Pronalazimo rješenja za sve moguće krize - rekao je premijer.
Pomoć Moldaviji
S obzirom na postojeću situaciju u Republici Moldovi vezanu za priljev izbjeglica iz Ukrajine te sigurnosnog okruženja u kojoj se ta država nalazi, Republika Moldova zatražila je pomoć od međunarodnih institucija i veleposlanstava država članica Europske unije.
- Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Republici Moldovi iz raspoloživih zaliha Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva Civilne zaštite i to u obliku robe i opreme u protuvrijednosti od 1,7 milijuna kuna - istaknula je državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin Vuksanović.
Šaljemo im pet agregata za struju, 10 šatora za 10 osoba, 100 kreveta, 1000 deka, 500.000 kirurških maski, isto toliko rukavica te 40.000 zaštitnih naočala.
- Ovo je još jedan doprinos pomoći u ovoj teškoj humanitarnoj situaciji vezanoj za Ukrajinu - dodao je premijer.
Hrvatski vojnici idu u Mađarsku
Vlada je donijela i odluku o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj.
- Na sastanku NATO ministara 16. i 17. veljače, kao i na izvanrednom NATO summitu 25. veljače utvrđeno je da sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća. Sve NATO članice, uključujući Hrvatsku, duboko su posvećene nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog razrješenja trenutne situacije. U isto vrijeme izražen je stav da je NATO spreman braniti sve svoje članice od bilo kakve prijetnje. Zbog sve većeg pogoršanja sigurnosne situacije, države članice NATO-a odlučile su znatno osnažiti postav odvraćanja i obrane te sposobnost kolektivne obrane. Potrebno je uspostaviti dodatne borbene skupine na jugoistoku Europe - istaknuo je ministar obrane Mario Banožić dodavši kako je RH podržala formiranje novih borbenih aktivnosti u okviru ojačane budnosti NATO-a.
- U skladu sa Zakonom o obrani predlaže se Saboru donošenje odluke da se u Mađarsku u 2022. i 2023. pošalje do 70 pripadnika Oružanih snaga - rekao je.
Podsjetimo, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović u nekoliko je navrata oštro poručivao da hrvatski vojnici neće u Ukrajinu, ali da će Hrvatska poštovati obveze članstva u NATO-u.
Usvojena je i odluka o sudjelovanju do pet pripadnika Oružanih snaga RH u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“, kao i odluka o sudjelovanju Republike Hrvatske u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (CMX 22).
- Republika Hrvatska sudjelovat će u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) - CMX 22, koja će se održati u 2022. godini, a odvija se u zemljama članicama NATO-a, NATO strateškim zapovjedništvima i sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Vježba je simulacijske prirode i neće zahtijevati stvarno raspoređivanje snaga na terenu - pojasnio je Banožić.
'Od 1. siječnja uvodimo euro, a od 5. rujna dualno iskazivanje cijena'
A Vlada je u saborsku proceduru uputila u prvo čitanje Zakon o uvođenju eura.
- Podsjećam da od 1. siječnja uvodimo euro kao službenu valutu, a od 5. rujna ove godine ide dualno iskazivanje cijena, prva dva tjedna iduće godine bit će moguće koristiti istodobno i kune i eure - rekao je premijer istaknuvši kako je uvođenje eura jedan od strateških ciljeva njegove Vlade.
- Sada dolazimo u finalnu fazu pripreme zakonskog okvira - poručio je.
Ministar financija Zdravko Marić dodao je kako je javnom savjetovanju na prijedlog nacrta Zakona podneseno 128 komentara, od kojih je, istaknuo je, svaki pažljivo razmotren.
- Uvode se temeljna načela uvođenja eura, a to su zaštita potrošača, zabrane neopravdanog povećanja cijena, neprekidnosti pravnih instrumenata, učinkovitosti i ekonomičnosti te transparentnosti i informiranosti. Najvažnije stvari su, prije svega, pravila za zamjenu gotovine - to će biti moguće u bankama, FINA-i i u pošti tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kune i 100 kovanica kune po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se moći vršiti isključivo u HNB-u - rekao je.
Beroš: Nastavlja se trend smanjenja broja zaraženih i hospitaliziranih
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o situaciju s koronavirusom. Danas smo zabilježili 1625 pozitivnih na PCR te 728 na brzim antigenim testovima.
- U odnosu na tjedan dana ranije to je pad broja novih slučajeva za 39,77 posto. Nastavlja se trend smanjenja i broja hospitaliziranih, trenutno ih je u bolnicama 1130, a 81 na respiratoru. Istovremeno raste broj bolesnika kod kojih je utvrđen postcovid sindrom, do sada smo zabilježili više od 56.000 slučajeva među kojima je više od 300 u dječjoj populaciji - istaknuo je.
Naglasio je i kako Ministarstvo zdravstva pomno prati situaciju u Ukrajini te da je izdalo uputu za sve zdravstvene institucije o pružanju potrebne zdravstvene skrbi ukrajinskim izbjeglicama.
- Na području osiguranih prihvatnih centara Domovi zdravlja dužni su osigurati posebnu ambulantu, kao i potreban liječnički tim. U organizaciju pružanja zdravstvene skrbi su uključeni i Zavodi za hitnu medicinu i Zavodi za javno zdravstvo - rekao je.