Ustavni sud u utorak je ukinuo članak Zakona o sudovima koji propisuje periodičnu sigurnosnu provjeru sudaca svakih pet godina, a ukinuta je i vladina Uredba o uslužnim područjima slijedom koje bi se neki lokalni distributeri vode pripojili drugim tvrtkama.
Izjašnjavajući se o sigurnosnim provjerama sudaca Ustavni sud je naglasio da one u demokratskom društvu mogu postojati i biti legitimne, ali samo ako su normativno oblikovane i praktično provedive na način usklađen sa specifičnim ustavnopravnim i konvencijskim jamstvima položaja sudaca.
U pravnom poretku RH i drugih uređenih demokracija sucima pripada osobit položaj, koji se mora, prije svega, promatrati u svjetlu njihove Ustavom zajamčene samostalnosti, neovisnosti i nepristranosti, navodi Ustavni sud.
Podsjećaju da su sigurnosne provjere 2010. određene za tzv. "uskočke" suce, a zatim je 2015. određeno provođenje sigurnosnih provjera kandidata za pravosudne dužnosti koji po prvi put ulaze u sustav.
Osporenom novelom Zakona o sudovima sigurnosne provjere određene su za sve već imenovane suce svakih pet godina.
Ustavni sud zaključno je utvrdio da je proklamirani zakonodavni cilj "popravljanja" loše javne percepcije pravosuđa uvođenjem periodičnih sigurnosnih provjera svih sudaca upitne legitimnosti.
Tvrde da mjera kojom bi taj cilj imao biti ostvaren nije opravdana ni jednim argumentom nužnosti i razmjernosti niti je bilo čime indicirana supstancijalna povezanost takve mjere s poboljšanjem (ili pogoršanjem) javne percepcije sudaca i pravosuđa.
Ustavni sud ocijenio je neosnovanim prijedloge predlagatelja, među kojima su bili i Udruga hrvatskih sudaca te Vrhovni sud, za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima kojim je propisana ovlast ministra pravosuđa na donošenje okvirnih mjerila za rad sudaca uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda.
Do 15. srpnja vlada mora donijeti novu uredbu o uslužnim područjima
Ustavni sud donio je i odluku kojom se ukida Uredba o uslužnim područjima od 15. srpnja ove godine do kada vlada mora donijeti novi propis.
Više predlagatelja među kojima su gradovi Ivanec, Labin i Metković te nekoliko komunalnih tvrtki osporavalo je uredbu koju je vlada donijela 30. prosinca 2021. na temelju Zakona o vodnim uslugama, a stupila je na snagu 8. siječnja prošle godine.
Predlagatelji su prigovorili na način provođenja e-savjetovanja, ali i da pojedini javni isporučitelji ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete.
Isticali su i da se uspostavljanjem uslužnih područja kako ih je opisivala osporavana uredba neće postići legitimni cilj koji se zakonom želi postići, a to je osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima te kvantitativna i kvalitativna dostupnost vode i usluga odvodnje.
Ustavni sud utvrdo je da je Vlada uz postupak e-savjetovanja, i neovisno o njemu, bila dužna u postupku donošenja Uredbe priložiti obrazloženje iz kojeg bi bilo vidljivo zašto su uslužna područja formirana na propisani način i da su na svakom od 41 pisanog uslužnog područja ispunjeni zakonom propisani kriteriji.
Uzimajući u obzir prigovore predlagatelja Ustavni sud je zaključio da iz sadržaja osporene uredbe ne proizlazi cilj koji se zakonom želio postići, a to je osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima te kvantitativna i kvalitativna dostupnost vode i usluga odvodnje.
Ustavni sud u utorak je odbacio zahtjev predsjednika SDP-a Peđe Grbina i 31 zastupnika u Hrvatskom saboru kojim su tražili ocjenu ustavnosti mišljenja saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je zaključio da Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije nije ovlašteno provoditi saslušanja.