Ustavni sud odbacio je presude nižih sudova kojima je ugostitelj Mile Anić iz Kruševa proglašen krivim jer je u medijima davao izjave kako mu načelnik Općine Jasenice Mile Baričević nije platio račune za janjetinu koju je Općina naručivala za prezentaciju ili za privatne potrebe njegove obitelji. Presude Općinskog suda u Zadru i Županijskog suda u Vukovaru proglašene su ništavnima te je slučaj vraćen ponovno na zadarski sud.
Baričević je tužio Anića zbog niza izjava u medijima, koje su bile opremljene naslovima poput 'Načelniče, plati račune, izija si stado janjaca. Obračun u Jasenicama. Gostioničaru Minji Aniću dodijalo besplatno hraniti općinsku svitu'. U njima je navodio kako je Općina Jasenice je u restoranu Anita napravila račune u visini od 185 tisuća kuna, koje nije platila, piše 057info.hr.
- Po želji je bilo naručivanja, znači pretežno je bila janjetina, tu je bilo tuke, janjetine, lešo janjetine, tu je bilo dobro ne znam, mislim da nismo baš sa ribom jer se toliko ne bavimo ribom, ono domaće pretežno pivci, kokoši, ono što su delicije ovdje s kojima mi raspolažemo. Bio sam u dobrim odnosima sa njim, mi smo se dogovorili, ispostavljat ćemo račune tako, kad se nakupi računa i račune ćemo ispostavljati kad se mi dogovorimo (...) Još najbezobraznije, ne znam kako bi nazvao toga tko to napravi, za sprovod svoga pokojnog brata di sam ja sve morao odraditi iznos je bio cca 7.500 kuna, da nikada taj nije kasnije meni ma ni napomenuo da kaže, pa Minja mi nismo taj riješili račun - govorio je tada Anić.
Sudu su priloženi preslici dokaza o plaćanju za ugostiteljske usluge obrta Anita, iz kojih je vidljivo da 33 od ukupno 91 nije potpisao načelnik ili druga ovlaštena osoba. Baričević je tvrdio da je Općina koristila usluge ugostiteljskog obrta do 2013. godine te je uredno plaćala račune, međutim račune zaprimljene neposredno pred lokalne izbore u svibnju 2013. nije platila jer su po njegovom sudu bili fiktivni, a nakon što je krajem te godine podnositeljeva supruga dostavila opomene na plaćanje.
Prvostupanjskom presudom Anić je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela klevete te mu je izrečena novčana kazna, budući da su 'tvrdnje objavljene u javnim glasilima iznesene isključivo u namjeri klevetanja privatnih tužitelja uvjetovano osobnim sukobom s načelnikom Općine Jasenice, pri čemu je preuveličao postojanje i visinu duga'.
Ustavni sud ocijenio je ipak da sudske presude predstavljaju miješanje države u podnositeljevu slobodu izražavanja. lz Anićevih izjava može se zaključiti da se odnose na načelnika Općine Jasenice upravo u tom njegovom svojstvu - kad govori o njemu u pravilu koristi riječ 'načelnik' te govori o njegovim radnjama navodno poduzetim u ime i za račun Općine Jasenice.
- Kad se radi o kritici tijela javne vlasti, granice dopuštene kritike su mnogo šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, šire su čak i u odnosu na kritiku političara i dužnosnika. U demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti, nego i od javnog mijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici - naveo je Ustavni sud.
Među strankama je sporno jesu li plaćene sve te usluge ili je dio ostao neplaćen, ali je nesporno da je velik dio tih usluga platila Općina Jasenice. To potvrđuju i sam načelnik općine te općinska referentica za proračun u svojim iskazima u sudskom postupku. Stoga se radi o korištenju javnog novca pa Ustavni sud smatra da se radi o temi od javnog interesa.
Ustavni sud također je primijetio da je u osporenoj prvostupanjskoj presudi podnositelj već obvezan platiti načelniku Općine Jasenice iznos od 7.000 kuna na ime naknade štete, te je sa stajališta zaštite slobode izražavanja građanski postupak radi naknade štete poželjniji način zaštite od klevete nego što je to kazneni postupak, a pogotovo bi trebali postojati jaki razlozi za sankcioniranje jednih te istih klevetničkih izjava na štetu iste osobe. Redovni sudovi nisu uvjerljivo utvrdili postojanje prijeke društvene potrebe koja bi zahtijevala da se pravu privatnih tužitelja na zaštitu njihovog ugleda da prednost pred pravom podnositelja na slobodu izražavanja.
Razlozi koje su sudovi naveli ne pokazuju da je kaznena osuda podnositelja, s obzirom na konkretne okolnosti, bila nužna u demokratskom društvu te je u konačnici ocijenio kako je Aniću time povrijeđeno jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli.
Zanimljivo je napomenuti kako je o žalbi odlučivalo Prvo vijeće za odlučivanje o ustavnim tužbama, čiji je predsjednik zadarski sudac Branko Brkić, ali on nije sudjelovao u radu vijeća, nego njegov zamjenik Josip Leko. Predsjednica Drugog vijeća je Ingrid Antičević-Marinović, a Trećeg Rajko Mlinarić. Anića je u sporu zastupao odvjetnik Dan Marinović, inače sin Ingrid Antičević-Marinović, pa se pazilo da o žalbi ne odlučuje vijeće na čelu s njegovom majkom.