Predstojnica Katedre za Ustavno pravo Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić na svom je Facebooku komentirala najavu Mosta kako planiraju prikupljati potpise za referendum o epidemiološkim mjerama i covid potvrdama.
Saborski zastupnici Mosta predstavili su dvije inicijative. Potpise planiraju početi prikupljati 4. prosinca, a jednim pitanjem mijenjao bi se Ustav, a drugim Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U oba slučaja jačala bi se uloga Sabora koji bi odluke donosio dvotrećinskom većinom.
Barić je u analizi ustanovila kako je ustavni referendum čak i prihvatljiv, iako redundantan, a to samo po sebi može biti ustavno neprihvatljivo. Za zakonodavni referendum kaže kako ima ozbiljnih ustavnopravnih problema zbog kojih bi teško prošao ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom.
Objavu Sanje Barić prenosimo u cijelosti:
Vezano uz predložena referendumska pitanja - jedan ustavotvorni referendum, drugi zakonodavni referendum - postoji niz problema.
A) Predloženo pitanje za ustavotvorni referendum: predlaže se dopuna čl. 17. Ustava s izričitim navođenjem epidemije/pandemije kao razloga "izvanrednog stanja".
Manji problem: načelno nije problem upisati to izrijekom u Ustav. Međutim, tu nemamo nikakav "novum" jer je Hrvatski sabor i do sada mogao tako primijeniti čl. 17. i smatrati ovo stanje dovoljnom "prirodnom nepogodom". Uostalom, u tom smislu se oglasio i Ustavni sud. Osim toga, izmjene i dopune Zakona o sustavu civilne zaštite su i donesene 2/3 većinom saborskih zastupnika. No, to osim redundantnosti nije problem i upisati u Ustav.
Predloženo pitanje za zakonodavni referendum ima bar 3 velika problema.
1) Tražiti da u vrijeme pandemije sigurnosne mjere donosi Hrvatski sabor, a ne neko izvršno tijelo, jest problematično sa stanovišta inherentnog ustavnog načela diobe vlasti, tj. sa stanovišta ustavnog identiteta. Može li zakonodavna vlast preuzeti inherentno izvršne ovlasti? I to još temeljem zakona, a ne temeljem Ustava RH. S jedne strane, jasno je da ne može zakon mijenjati diobu vlasti tj. ne može zakon oduzeti izvršne ovlasti. S druge strane, praktične strane, kako nešto što je u suštini operativna odluka može prijeći u nadležnost "spore" zakonodavne vlasti? Nastavno na to, "ide" drugi problem.
2) Je li predloženo zakonsko rješenje sadrži "novum"? Da li je Hrvatski sabor mogao i do sada promijeniti neku mjeru, da li je mogao intervenirati? Mogao je. S time što nije, dao je prešutnu suglasnost na sadržaj mjera. Uz to, ovlaštenje za donošenje mjera je usvojio sam Sabor, a Ustavni sud potvrdio kao valjanu pravnu osnovu. Osim toga, pod uvjetom da prođe ustavotvorni referendum, onda ionako IZVANREDNO ograničenje ljudskih prava "ide" putem 2/3 saborske većine...koja je dala ovlast Stožeru civilne zaštite već u proljeće 2020. Kružni argument. I redundantnost zakonodavnog referenduma jer je samorazumljivo prema prijedlogu za ustavotvorni referendum...koji je redundantan sam po sebi. Ali ok, hajde, neka.
3) Dolazimo na treći problem, a to je prijedlog različitog tretiranja pojedinih mjera koje su trenutno na snazi tj. posebno izdvajanje ove zadnje mjere (koja se odnosi na COVID potvrde i njihovu primjenu na državne dužnosnike, lokalnu samoupravu itd.). Nema nikakvog ustavnopravnog utemeljenja za različito tretiranje ove mjere u odnosu na sve ostale mjere. Očito da se cilja samo na tu mjeru, a ostalo je dekor.
Ukratko:
- ustavni referendum je čak i prihvatljiv, premda redundantan, a redundantnost sama po sebi može biti ustavnopravno neprihvatljiva,
- zakonodavni referendum ima ozbiljne ustavnopravne probleme zbog kojih bi teško mogao proći test ustavnosti pred Ustavnim sudom RH.