Ustaše su postale mainstream. Nacisti su pravi bunt.

Miroslav Škoro odrekao se mladog repera Zizija s kojim je snimio predizborni spot u Zagrebu nakon što se otkrilo da se radi o simpatizeru nacista, da na prstima ima nacističku tetovažu, a na profilu na Instagramu može se naći i ustaška simbolika.

Prije par tjedana otkrilo se da u RTL-ovu showu "Ljubav je na selu" sudjeluje farmer Jurica koji je na podlaktici imao nacističku tetovažu, nakon čega je RTL premontirao i uklonio scene u kojima se vidi taj kandidat.

Nacizam je sve vidljiviji u ikonografiji nogometnih huligana - pa i Zizi je stavio Dinamov grb uz nacističkog orla - a i mladi terorist koji je prošle jeseni iz kalašnjikova pucao po policajcima i zgradi Banskih dvora snimljen je kako pozdravlja nacističkim pozdravom.

Ustaštvo, dakle, više nije u modi. Nije dovoljno provokativno. Nije dovoljno žestoko i brutalno. 

Ustaše u Saboru

Ustaštvo je postalo dio mainstreama, ušlo je u Hrvatski sabor, financirano je od ministarstava, tolerirano je ili podržavano od politike i Katoličke crkve, ustaštvo se konstatno opravdava i s njime se koketira, ustaše su potrošeni i izlizani pojam koji je zahvaljujući Plenkovićevim "dvostrukim konotacijama" dobio pravo građanstva.

Ustaštvo je postalo nešto normalno i svakodnevno. 

Ustaše defiliraju Splitom, "Za dom spremni" urla se sa svakog ugla i vidi na spomenicima, ustaške budnice ore se i na reli utrkama, ustaški dužnosnici imaju svoje ulice po Hrvatskoj i, općenito, svatko danas može biti ustaša.

Čak je i liberal Ivica Puljak snimljen kako pjeva ustaške budnice na svadbi.

Ali samo oni posebni budu nacisti. Oni gnjevni i brutalni. Oni najbuntovniji.

Slučajni desničari

Škoro se pravda kako je mislio da je reper Zizi samo "sin hrvatskog branitelja i invalida Domovinskog rata", što je za njega "bilo dovoljno da mu pruži ruku suradnje". Kaže da su se "sreli slučajno". Iako zapravo malo toga može biti slučajno u susretu lidera desničarskog Domovinskog pokreta i desničarskog repera.

Zapravo, sami stihovi Zizijevih pjesama, prožeti nasiljem i mržnjom, mogli su mainstream političaru biti dovoljno odbojni, ali tek su nacistička obilježja presudila da se spot ukloni iz kampanje. Bi li se Škoro odrekao ustaša?

I s druge strane, kakav je to Zizi buntovnik i nacist ako snima spot s bivšim HDZ-ovcem Škorom koji je rat proveo u Kanadi i diplomaciji?

Svejedno, i taj incident ponovno je skrenuo pažnju na činjenicu da u Hrvatskoj buja nacistička subkultura, a često i probija u javnost: na televiziji, u izbornoj kampanji, u navijačkim skupinama, među mladim teroristima.

Zapravo, nacizam među mladima nije bio toliko istaknut u javnosti još otkada je Ivica Kostelić, mlada skijaška zvijezda, poručio da je prije utrke bio "spreman kao njemački vojnik 22. lipnja 1941. godine". 

A još kruže preslike intervjua poznatog TV voditelja iz ranih devedesetih kkao pozira u nacističkoj odori i s kukastim križem.

Ustaše za starce

Ustaštvo je očito postala zanimacija za starce, za mlitavce, za centriste i nostalgičare. Mladima to više nije dovoljno atraktivno i kontroverzno. Zato šaraju po sebi nacističko znakovlje. 

Ono je barem još uvijek zabranjeno - ili bi trebalo biti. Oko nacizma se čak ni HDZ ne usudi kolebati i tražiti nekakvu ravnotežu s komunizmom. Nacizam se ne vadi na domoljublje, na "dvostruke konotacije", na operne arije ili Thompsona.

Ustaštvo može "u modu" vratiti samo zakonska zabrana i ozbiljne sankcije.

Agresivni i opasni

I dok se nacistička simbolika, valjda za razliku od ustaštva, pretežito veže uz urbani izričaj koji se manifestira kroz Dinamove grbove po fasadama ili kvartovskog repera u kampanji za gradonačelnika Zagreba, ipak smo na RTL-u uspjeli vidjeti i jednog farmera nacista.

Uglavnom, ako Hrvatska nema dovoljno problema s ustašama, s njihovom ulogom u politici i društvu, s njihovom simbolikom i retorikom, sad u prvi plan iskaču mladi nacisti. Agresivni, nasilni, brutalni, neki i opasni. 

Tko zna, kako je krenulo, možda i nacizam uskoro postane normalan i prihvaćen dio hrvatskog društva poput ustaštva. A onda će izraz bunta dobiti posve drugačiju političku konotaciju.