'Postoje trenuci u povijesti kada morate učiniti nešto', uspio je Jan Palach student povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta prošaputati u bolničkoj postelji malo prije smrti na današnji dan 1969. godine.
S teškim opeklinama na 85 posto tijela preminuo je u mukama tri dana nakon samospaljivanja na središnjem praškom trgu u znak prosvjeda protiv sovjetske okupacije njegove zemlje.
Prije nego što se spalio poslao je pismo na adrese nekoliko javnih osoba i napisao da postoji tajna organizacija ljudi koji su spremni spaljivati se sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Palach je tražio ukidanje cenzure, zabranu lista Zprávy, službenih novina sovjetskih okupacijskih snaga. Palach je u pismu pozvao Čehe i Slovake na generalni štrajk kojim bi podržali njegove zahtjeve. Pismo je završio 16. siječnja prijepodne.
Žrtva za slobodu
Istog dana oko podneva kupio je dva plastična kanistera i vlasnika jedne garaže nagovorio da mu proda četiri litre benzina.
Oko 14.30 stao je ispred Narodnog muzeja, na vrhu glavnog praškog trga, u to doba dana krcata ljudima. Polio se benzinom i užgao žigicu. Svojom gestom želio je osuditi krvavo sovjetsko gušenje Praškog proljeća 1968. i prekinuti letargiju u koje su Česi zapali nakon toga.
Jan Palach, ili za prijatelje Honza, završio je srednju školu u Melniku, sjeverno od Praga. Ivana Žižkova svojedobno se prisjetila svog kolege iz razreda
- Bio je zgodan, privržen majci i nije oklijevao raspravljati s učiteljima kada se s njima nije slagao, što nije bilo uobičajeno u doba komunizma. Divim mu se. Žrtvovao je život. Bila sam negdje na pola puta između Praga i Melnika kada sam u novinama pročitala kratku obavijest: “Student JP zapalio se na Vaclavskim namestima.” Kada sam shvatila da je to Honza, bila sam šokirana - kazala je Žižkova.
- Bilo je nešto u njemu čime je vidio dalje od nas, pokušao je mobilizirati naciju. Divim mu se. Žrtvovao je život. I danas se naježim - istaknula je.
Grob kao mjesto hodočašća
Pogreb Jana Palacha se pretvorio u opći prosvjed protiv tadašnje političke situacije u kojem se nalazila Čehoslovačka. Stotinu tisuća ljudi, po nekim procjenama 600 tisuća ljudi, hodalo je Pragom u tihoj povorci na dan njegova pogreba.
Mjesec dana kasnije (25. veljače 1969.) još se jedan student, Jan Zajíc, također zapalio na istom mjestu. Dva mjeseca iza toga, u travnju, Evžen Plocek je učinio isto u češkom gradu Jihlava. Osim trenutnog šoka, samozapaljenja nisu imali drugog učinka na političko stanje u zemlji.
Jan Palach je prvo pokopan na praškom groblju Olšanyju i grob mu je postao mjesto hodočašća. Zato ga je 1973. policija potajno ekshumirala, kremirala i pepeo pokopala u Všetatyju.